Archiŭ

Alaksandraŭskaja biblijateka

Alaksandar Łukašenka paprasiŭ pieranieści adkryćcio Nacyjanalnaj biblijateki bližej da prezydenckich vybaraŭ.

A jašče — kab u tym budynku praduhledzieli jahony «prezydent-centar» dla sustreč na najvyšejšym uzroŭni.

Raniej viałosia, što funkcyjanavać naviutkaja Nacyjanalnaja biblijateka budzie ź 1 studzienia, ale ciapier prezydent skazaŭ, što śpiašacca nia treba. «Hałoŭnaje, kab usio było dobra zroblena».

U biblijatecy sapraŭdy budzie ŭsio — navat biznes-centar z kramami, halerejami, kanferenc-zalami, restaracyjami, parkinhami, saŭnaj j trenažorami. Zhodna z novym štatnym raskładam, u Nacyjanalnaj biblijatecy budzie pracavać sama mieniej tysiača čałaviek.

Vakoł planujecca raźbić vielizarny superpark, što moža prymać adnačasova piać tysiač čałaviek. Budzie tut i «Mini-Biełaruś» z makietami haradoŭ i viosak, i «Mazaika śvietu» ź cieramami-krendzielami, siaredniaviečnymi zamkami dy azijackimi sadami. Źmieściacca tut i kancertny amfiteatar, i bulvary, i, vidać, trasy dla łyžnikaŭ.

Šoŭ z adkryćciom biblijateki piarojmie estafetu śviatkavańniaŭ dvuch šaścidziesiacihodździaŭ skančeńnia vajny. Vyklučnaja padzieja ahulnanacyjanalnaha maštabu napiaredadni prezydenckich vybaraŭ. Chto sumniajecca ŭ tym, što čyrvonuju stužačku pierareža mienavita Łukašenka? 1 studzienia — heta zarana, a voś pad samyja vybary — toje što treba. Rychtyk jak rymskija imperatary śpiašalisia budavać usio novyja, svaje forumy.

Novy šklany šmathrańnik biblijateki z parkami, memaryjałami słavutych biełaruskich dziejačaŭ z šaścimetrovym Skarynam na čale stanie novym centram novaje stalicy Biełarusi.

Hrošy na novuju biblijateku, budaŭnictva jakoj niby zaviaršajecca, źbiralisia pa ŭsim śviecie. Navat Sadam Chusejn adškadavaŭ pačak dalaraŭ. A «dobraachvotnyja achviaravańni» skłali dastatkova značnuju sumu — 4,5 miljardy biełaruskich rubloŭ, bolš za 500 tysiač dalaraŭ i kala 50 tysiač eŭra. Niamała, jak dla našaj krainy.

«Jakaja kraina, takaja j biblijateka», — skazaŭ u adnym ź interviju hieneralny dyrektar Rasiejskaj dziaržaŭnaj biblijateki Viktar Fiodaraŭ. Spračacca nie vypadaje. Pahatoŭ kali viedać, što ŭ toj samaj rasiejskaj biblijatecy — 400 tysiač novych pastupleńniaŭ na hod. To bok za jakich 20 hadoŭ možna sabrać knih stolki ž, kolki ŭ kolišniaj mienskaj «Lenincy». A voś da prezydenckich apartamentaŭ u hałoŭnaj biblijatecy krainy nie daŭmielisia navat u Maskvie.

Pakul uračystaje adkryćcio Nacyjanalnaj biblijateki Biełarusi planujecca 1 vieraśnia 2006 hodu. A dvaccać dźvie biblijatečnyja zali, u jakich zmohuć pracavać adnačasova dźvie tysiačy čytačoŭ, adčyniacca 1 studzienia 2007 hodu. Čakajecca, što budzie zabiaśpiečany j kamputarny dostup karystalnikaŭ da fondaŭ biblijateki, dziela čaho padpisana damova z Kitajem na pastaŭku abstalavańnia na sumu 1 młn dalaraŭ.

Stary budynak biblijateki, jaki byŭ zadumany 75 hadoŭ tamu, jakim hetak hanaryŭsia Miensk, dzie vyhadavalisia pakaleńni našych intelihientaŭ, čakaje novych haspadaroŭ.

Kamientary

Pamiłavanyja jašče 37 palitviaźniaŭ1

Pamiłavanyja jašče 37 palitviaźniaŭ

Usie naviny →
Usie naviny

Mnohija adramantavanyja iPhone z paniadziełka pieratvoracca ŭ «cahliny»6

Apple pieratvaryła svaje AirPods u słychavy aparat. I, zdajecca, heta budzie vialiki pośpiech

Łukašenka zaprasiŭ u Biełaruś słavackaha premjera Ficu7

Rasija zabaraniła ŭvoz biełaruskich praduktaŭ. U ich znajšli kišačnuju pałačku i antybijotyki6

Rasija ŭdaryła pa Charkavie i trapiła ŭ šmatpaviarchovy dom — paciarpieŭ 41 čałaviek1

«Niama nijakaj nadziei, što doždž spynicca». Centralnaja Jeŭropa pajšła pad vadu10

Siarhiej Hrycaviec: jak dvojčy Hieroju Savieckaha Sajuza adsiekła hałavu vintom 16 vieraśnia 1939 hoda6

Pucin jeździŭ u Manholiju da šamanaŭ pytacca dazvołu na jadziernuju zbroju — Der Spiegel19

Chto toj u mascy — samaja vialikaja zahadka cyrymonii adkryćcia Alimpijady ŭ Paryžy razhadanaja1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Pamiłavanyja jašče 37 palitviaźniaŭ1

Pamiłavanyja jašče 37 palitviaźniaŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →