Natałka Babina pabyvała na vystavie rassakrečanych dakumentaŭ ab Haładamory. Jana padrychtavanaja Słužbaj biaśpieki Ŭkrainy i budzie ekspanavacca ŭ Muzei historyi i kultury da 30 listapada.
Natałka Babina pabyvała na vystavie rassakrečanych dakumentaŭ ab Haładamory. Vystava padrychtavanaja Słužbaj biaśpieki Ŭkrainy i budzie ekspanavacca ŭ Muzei historyi i kultury da 30 listapada.
Vystava archiŭnych dakumientaŭ “Razsakrečanaja pamiać”, pryśviečanaja Haładamoru va Ŭkrainie u 1932-1933 hadach, uražvaje mnohim.
Tym, što TAKOJE mahło być.
Što heta zrabili NAŬMYSNA.
Što vystavu pra tyja padziei zładziła ukrainskaja Słužba Biaśpieki – analah našaha KDB.
Rehularnyja cikavyja vystavy – mocny bok Muzieju historyi i kultury. Zvyčajna chodziš na ich ź vialikim zadavalnieńniem, a na hetuju ja išła litaralna sa stracham. Ja bajałasia, ci vytrymaju. Prykładna ŭjaŭlała, što pabaču, i rychtavała siabie. Viadoma, heta ciažka. Jość miaža, za jakoj nie chačacca havaryć. Takoj miažoju dla mianie na vystavie staŭ pratakoł dopytu sialanki, u jakoj dzicia pamierła ad hoładu. Jana zakapała jaho cielca na aharodzie, a na druhi dzień dastała ź ziamli...
Ale ćviorda paradžu ŭsim pahladzieć hetuju vystavu.
Vystavu arhanizavała Słužba biaśpieki Ŭkrainy. Tut pradstaŭleny tolki dakumenty, jakija zachoŭvalisia pad hryfam “sakretna”, a taksama schavanyja dakumenty. Fatahrafii, jakija čaściej za ŭsio rabilisia schavana, bo za ich možna było trapić u turmu, dziońniki, za jakija traplali u turmu, vieršy na pažoŭkłych listočkach, za jakija traplali ŭ turmu... Spravazdačy miascovych orhanaŭ (kolki chleba zabrali, kolki čałaviek pamiorła, kolki pasadzili), pratakoły dopytaŭ... Zakony, apublikavanyja ŭ tahačasnych hazietach... Praniźlivyja śviedčańni.
Paznajomicca z vystavaj mnie dapamahaŭ spadar Alaksandar Iščuk, supracoŭnik dziaržaŭnaha archivu SBU, jaki niepasredna jaje rychtavaŭ.
— Jak vy vynosicie hetuju pracu? Ź jakim pačućciom adbirali dakumienty? – spytała ja jaho.
— Z pačućciom, što heta naša historyja. Historyja, jakuju ad nas vielmi chavali. Ale my pavinny danieści praŭdu da ludziej. U hramadztvie jość peŭny davier da orhanaŭ biaśpieki.
Ci dačakajemsia, što KDB Biełarusi padrychtuje vystavu, pryśviečanuju Kurapatam?
Na ŭkrainskuju movu sp. Iščuka pastupova padciahalisia inšyja naviedvalniki vystavy. Pažyłaja žančyna, sp. Halina Tkačenka, dzied z babulaj jakoj pad čas hoładu žyli ŭ Pałtaŭskaj vobłaści, urušanaja pabačanym, stała raskazvać pra toje, što čuła ad ich: jak zabirali sa stała apošni harščečak z fasolaj, jak lapali ad vietru dźviery chat u vioscy – nichto nie acaleŭ, jak hałodny chłopiec prasiŭ choć niešta pajeści, ale ničoha nie było, i jon pamior na vačoch dzieda, jak zvarjacieła i pajšła ŭ śviet susiedka, pakinuŭšy ŭ chacie maleńkaha syna. Jak dzied uziaŭ chłopčyka da siabie, i jak, upaŭšy, całavała jaho nohi susiedka, kali viarnułasia: jana vyžyła, i syn jaje vyžyŭ... Jak potym adzin ź dziedavych synoŭ ažaniŭsia ŭ dačkoj taho čałavieka, jaki zabiraŭ apošni harščečak fasoli... “Posłuchajte, posłuchajte”, -- jana kratała za rukaŭ sp. Iščuka i ŭsio raskazvała, raskazvała.
Toj paprasiŭ jaje zapisać apovied: adna z met vystavy -- praciah zboru śviedčańniaŭ pra toj žudasny čas.
Ja razhladała tvary na fatahrafijach. Usio pra čałavieka napisana na jaho tvary, i ŭsio možna pabačyć adrazu. Tvary sialan, takija značnyja i mahutnyja, tvary partyjnych lideraŭ. Čekisty. Kasijor. Dzieci, jakija na kaleńkach źbirajuć mierzłuju bulbu i... śmiajucca. Hoład nia moža adoleć siłu ščaścia dziacinstva... Ja razhladała fatahrafii i dumała: takich tvaraŭ zaraz niama. My, ludzi našaha času, absalutna inšyja. I sialanie, i partyjnyja lidery, i čekisty, i dzieci. Čamu my inšyja? Dla siabie ja znajšła adkaz.
Zazirnicie i vy ŭ hetyja tvary. Prosta idzicie i hladzicie.
Vystava prajšła ŭ Kijevie i va ŭsich abłasnych haradach Ukrainy. Za hety čas jaje pahladzieli 80 000 čałaviek. U Maskvie jana paciarpieła ad napadu maładzionaŭ z “Jeŭrazijskaha sajuzu moładzi”, jakija zryvali i taptali nahami stendy z fatahrafijami ludziej, pamierłych ad hoładu. U Miensku vystava arhanizavana dziakujučy pasolstvu Ukrainy, dyrekcyi muzeju i ŭkrainskaj dyjaspary. Praciahniecca da 30 listapada.
Dakumenty, jakija zachoŭvajucca ŭ archivie SBU i ŭvajšli ŭ ekspazycyju, možna pabačyć i ŭ Internecie.
Kamientary