Hramadstva55

U Akademii navuk Biełarusi abmierkavali, kolki nastaŭniki pavinny płacić za abiedy ŭ škołach. Prydumali cikavuju schiemu

Raniej piedahohi niekatorych škoł paviedamlali, što im zabaranili kuplać ježu ŭ stałovych, dzie charčujucca vučni. U Akademii navuk Biełarusi abmierkavali pytańni charčavańnia ŭ škołach dziaciej i nastaŭnikaŭ na pasiadžeńni mižviedamasnaj kaardynacyjnaj rady pa prablemach charčavańnia, paviedamlaje Sputnik.

 U AN abmierkavali charčavańnie nastaŭnikaŭ u škołach. Fota: Stanisłaŭ Łabaty / Sputnik

«Z pačatku hetaha hoda abmiarkoŭvajucca pytańni ab arhanizacyi charčavańnia nastaŭnikaŭ u školnaj stałovaj. Pytańnie — kolki nastaŭniki pavinny płacić za abied?» — źviarnuŭ uvahu adzin z dakładčykaŭ, prafiesar kafiedry tavaraznaŭstva i arhanizacyi handlu BDUT Siarhiej Masanski.

Pavodle jaho słoŭ, ciapier abmiarkoŭvajucca cenavyja kaeficyjenty dla nastaŭnikaŭ, jakija znachodziacca ź dziećmi ŭ stałovaj padčas abiedu (čaściej za ŭsio heta kłasnyja kiraŭniki), i dla inšych piedahohaŭ.

«Kali jany buduć płacić stolki ž, jak školniki, to heta razhladajecca jak nieabhruntavanaja lhota. U nas jość prapanova. Razhladajem heta takim čynam: dla nastaŭnikaŭ, jakija znachodziacca niepasredna ź dziećmi ŭ stałovaj za adnym stałom padčas abiedu, kaeficyjent budzie 1,0 — heta značyć, charčavańnie za tuju ž canu, jak i dla školnikaŭ», — adznačyŭ jon.

Dla ŭsich inšych nastaŭnikaŭ, nie zaniatych ź dziećmi ŭ abiedziennaj zale, prapanujecca ŭstanavić kaeficyjent 1,3.

«Dla infarmacyi skažu: ciapier školny abied dla starejšych školnikaŭ kaštuje da 2 rubloŭ. Ale ŭ pieršym vypadku nastaŭnik zajmajecca piedahahičnaj vychavaŭčaj pracaj, heta značyć, farmavańniem u dziaciej pravilnych charčovych pavodzin.

U Niamieččynie, Šviecyi i Finlandyi nastaŭnikam vydatki na abied kampiensuje dziaržava. Abo čas, praviedzieny ŭ stałovaj z vučniami, zaličvajecca ŭ jakaści dadatkovaj piedahahičnaj nahruzki», — kanstatavaŭ Masanski.

Raniej nastaŭniki z šerahu škoł paviedamlali, što im zabaranili kuplać ježu ŭ stałovych, dzie charčujucca vučni. Pryčyna ŭ tym, što ceny na školnyja abiedy subsidujucca, i jany ŭstanoŭlenyja mienavita dla dziaciej.

Paźniej Minadukacyi zajaviła, što prablem z charčavańniem nastaŭnikaŭ niama ni ŭ adnoj škole krainy, i nazvaŭ heta fejkam. Kiraŭnik viedamstva Andrej Ivaniec u svaju čarhu anansavaŭ pryniaćcie papraŭki ŭ Kodeks ab adukacyi, jakaja ŭstanaŭlivaje ŭsie ŭmovy dla takoha charčavańnia. Adnak košt abiedu budzie «ź nievialikim pavyšajučym kaeficyjentam».

Kamientary5

  • kuchar Vasia
    23.03.2023
    Na čarzie abmierkavańnie mieniu na paasobnyja dni tydnia.
  • SHOS
    23.03.2023
    Oru prosto. Bojarie rassčityvajut kormovuju bazu kriepostnym. Pozoriŝie kakoje-to. Stolko voźni voźle takoj miełoči. Stydoba!
  • Maksim Dizajnier
    23.03.2023
    A kampot uklučen?

Ciapier čytajuć

Łukašenka nacyjanalizavaŭ «Amkador». Šakucin staŭ prostym biełaruskim piensijanieram

Łukašenka nacyjanalizavaŭ «Amkador». Šakucin staŭ prostym biełaruskim piensijanieram

Usie naviny →
Usie naviny

Usie kamiery na darohach pačali łavić aŭto nie tolki za chutkaść24

Ukraina abvinavaciła Signal u sadziejničańni Rasii8

U Minsku milicyja siońnia ačapiła terytoryju vakoł HUMa

«Nafih ja siudy pryjšoŭ?» Łaŭroŭ nie strymaŭ emocyj pierad sustrečaj Pucina i Łukašenki VIDEA10

Łukašenka pryjechaŭ u Kreml ź luksavym remieniem Hermes FOTAFAKT20

Ci mohuć ZŠA vyvieści z ładu ŭzbrajeńni, jakija pastaŭlajucca Jeŭropie?1

Kijeŭ pačaŭ nacyjanalizacyju ŭkrainskich aktyvaŭ «Biełaruśkalija». Častku ź ich paśpieli pradać5

Łukašenka: Tramp zranku kaža adno, a viečaram druhoje16

«Ursuła ni razu narmalnaha pistaleta nie bačyła»17

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Łukašenka nacyjanalizavaŭ «Amkador». Šakucin staŭ prostym biełaruskim piensijanieram

Łukašenka nacyjanalizavaŭ «Amkador». Šakucin staŭ prostym biełaruskim piensijanieram

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić