U čaćvier u Osła adbyłasia cyrymonija ŭručeńnia Nobieleŭskaj premii miru, łaŭreatam jakoj sioleta staŭ prezident ZŠA Barak Abama.
U čaćvier u Osła adbyłasia cyrymonija ŭručeńnia Nobieleŭskaj premii miru, łaŭreatam jakoj sioleta staŭ prezident ZŠA Barak Abama.
Na pres‑kanfierencyi pierad cyrymonijaj amierykanski prezident jašče raz paŭtaryŭ: «Ja nie sumniavajusia, što inšyja kandydaty, mahčyma, u bolšaj stupieni zasłužyli premii».
U svajoj pramovie, jakaja doŭžyłasia kala 40 chvilin, Abama ŭźniaŭ temu ŭžyvańnia vajennaj siły. Jon pažartavaŭ: «Mahčyma, samaj vialikaj prablemaj, źviazanaj z uručeńniem hetaj premii mnie, źjaŭlajecca toj fakt, što ja źjaŭlajusia hałoŭnakamandujučym uzbrojenych sił krainy, jakaja viadzie dźvie vajny», — pačaŭ jon.
«Ja hladžu na śviet taki, jaki jon jość, i nie mahu biaździejničać pierad pahrozaj amierykanskamu narodu»,
— skazaŭ amierykanski prezident.
Niehvałtoŭnyja dziejańni nie mahli spynić Hitlera, pieramovy z «Al‑Kaidaj» nie mohuć prymusić bajevikoŭ skłaści zbroju.
«Słovy, što vajennaja siła časam nieabchodnaja, — heta nie zaklik być cyničnymi, a pryznańnie historyi, niedaskanałaści čałavieka i miežaŭ rozumu», — skazaŭ Abama.
Prezident ZŠA rastłumačyŭ, što zahavaryŭ pra heta tut, bo ŭ mnohich krainach nieadnaznačnaje staŭleńnie da vajennych dziejańniaŭ. Abama zaŭvažyŭ, što paśla Druhoj suśvietnaj vajny nie tolki dekłaracyi i pahadnieńnia dapamahli ŭtrymlivać stabilnaść, ale i «ZŠA dapamahali harantavać hłabalnuju biaśpieku na bolš čym šeść dziesiacihodździaŭ kryvioju svaich hramadzian i siłaj našaha zbroi». «Zbroja vajny hraje rolu ŭ zachavańni miru, — zaklučyŭ jon. —
I ŭsio ž hetaja praŭda pavinna suisnavać z druhoj: jakoj by ni była apraŭdanaj vajna, jana niasie čałaviečuju trahiedyju».
Abama taksama zajaviŭ, što ZŠA nie mohuć dziejničać ŭ adzinočku, naprykład, u takich składanych misijach, jak u Afhanistanie abo Samali.
Centralnym elemientam svajoj vonkavaj palityki Abama nazvaŭ jadziernaje razzbrajeńnie.
Kamientary