Kultura77

«Na viaki viečnyja». Pra što budzie sumiesny biełaruska-kitajski film z takoj nazvaj?

Stali viadomy niekatoryja padrabiaznaści sumiesnaha filma, jaki «Biełaruśfilm» budzie zdymać z kitajskimi partniorami.

Diriektor kinostudii «Biełaruśfilm» Jurij Aleksiej i hienieralnyj diriektor kitajskoj kompanii Sichuan Blue Eyes Film and Television Culture Media Łej Chań The director of the film studio "Belarusfilm" Yuriy Aleksey and the general director of the Chinese company Sichuan Blue Eyes Film and Television Culture Media Lei Han Dyrektar kinastudyi "Biełaruśfilm" Juryj Alaksiej (krajni źleva) i hienieralny dyrektar kitajskaj kampanii Sichuan Blue Eyes Film and Television Culture Media Łej Chań
Dyrektar kinastudyi «Biełaruśfilm» Juryj Alaksiej (krajni źleva) i hienieralny dyrektar kitajskaj kampanii Sichuan Blue Eyes Film and Television Culture Media Łej Chań (krajni sprava). Skryn videa: kanalkulturabr249 / YouTube

Kinastudyja «Biełaruśfilm» i kampanija pa vytvorčaści kino i telebačańnia pravincyi Syčuań (Sichuan Blue Eyes Film and Television Culture Media) padpisali damovu ab stvareńni mastackaha filma «Na viaki viečnyja». Hienieralnym pradziusaram i hałoŭnym režysioram filma budzie hienieralny dyrektar kitajskaj kampanii Łej Chań.

Niekatoryja padrabiaznaści Łej Chań i hienieralny dyrektar kinastudyi «Biełaruśfilm» Juryj Alaksiej raskazali ŭ efiry kanała «Kultura» Biełaruskaha radyjo.

Pa słovach Alaksieja, padrychtoŭčyja raboty vialisia kala paŭhoda, byŭ napisany scenaryj. Z 24 pa 26 žniŭnia na bazie «Biełaruśfilma» Łej Chań budzie pravodzić kastynh. Alaksiej zapeŭniŭ, što pałova artystaŭ, zaniatych u filmie, budzie ź Biełarusi. Hałoŭnuju mužčynskuju rolu budzie hrać biełarus, žanočuju — kitajanka.

Film koratka apisvajecca tak: «Dvoje maładych ludziej, jakija vychoŭvalisia ŭ raznych krainach i kulturach, adpraŭlajucca ŭ składanaje padarožža».

U filmie budzie dźvie častki — histaryčnaja i sučasnaja. U pieršaj buduć pakazany časy Druhoj suśvietnaj vajny, kali savieckija (u tym liku i biełaruskija) dobraachvotniki dapamahali kitajcam zmahacca ź japonskaj ahresijaj.

Scenaryj napisany kitajskim bokam. Pa słovach Łej Chania, jaki prymaŭ aktyŭny ŭdzieł u jaho stvareńni, «hałoŭnaja zadača — pakazać, što supracoŭnictva i ŭzajemasuviaź pamiž žycharami Biełarusi i Kitaja maje hłybokija karani».

Zdymki buduć pravodzicca jak u Biełarusi, tak i ŭ Kitai. Hałoŭnymi łakacyjami ŭ našaj krainie stanuć Minsk, Brest i Biełaviežskaja pušča. U Kitai zdymać buduć u stalicy pravincyi Syčuań Čeńdu, samym vialikim horadzie Kitaja Čuncyni a taksama pakažuć Uchań, jaki dla kitajcaŭ źjaŭlajecca vielmi važnym histaryčnym miescam.

Rabotu nad filmam płanujuć skončyć u śniežni 2025 hoda.

Kamientary7

  • Cim
    23.08.2024
    Užo katory raz baču infarmacyju pra hety kina-prajekt. I foty ź dziad́kami u halštukach. Navošta mnie viedać pra niejkaha hiendyrektara? Heta zvyčajny čynoŭnik, jakoha pastavili źvierchu. Mnie cikava: chto scenaryst, chto budzie režysioram? mastakom? apierataram? Biełarusy ci maskoŭskija? Na sajcie Biełaruśfilma taksama niama hetaj infarmacyi.
  • Abu
    23.08.2024
    Kraduščyjsia partyzan, zataiŭšyjsia brsm-aviec.
  • Josik
    23.08.2024
    Dy zdymicie ŭžo film dla darosłych z udziełam aktoraŭ ź dźvuch krain. Siužet taki - paabiacała biełaruska, i kinuła kitajcaŭ, hledziačy ŭ bok rasiei, kitajec jaje dziare za padman. I pa BT, ale spačatku chaj pažujuć u kłubie redaktaraŭ, Minskaj chłuśnie.

Kola Łukašenka syhraŭ na rajali na «Dni narodnaha adzinstva». Jaho tata pierad hetym pryhraziŭ Treciaj suśvietnaj vajnoj31

Kola Łukašenka syhraŭ na rajali na «Dni narodnaha adzinstva». Jaho tata pierad hetym pryhraziŭ Treciaj suśvietnaj vajnoj

Usie naviny →
Usie naviny

Ihar Sihoŭ: Padychodžu da Łukašenki i łaŭlu siabie na tym, što chaču sahnucca4

Ajcišnik paśla 3+ hadoŭ u EPAM staŭ aficyjantam. Pracu ŭ IT tak i nie znajšoŭ2

HUR Ukrainy atakavała rasijskuju bazu bieśpiłotnikaŭ u Siryi

Padazravanamu ŭ zamachu na Trampa vystavili abvinavačvańnie3

Pa śviecie raspaŭsiudžvajecca novy varyjant kavidu CHIES. Čym jon adroźnivajecca ad papiarednich1

Źlapili z taho, što ŭžo było: pačaŭ pracu novy telekanał — «Pieršy infarmacyjny»7

Ramzan Kadyraŭ vyhulaŭ pa Hroznym matacykł «Minsk»2

«Žyć budzieš, ale baby nie zachočaš». Jak u 1939 Biełaruś abjadnałasia39

«Mučymsia». Dalnabojščyk raskazaŭ, što ŭ čarzie na miažu pad Brestam stajać tydniami1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Kola Łukašenka syhraŭ na rajali na «Dni narodnaha adzinstva». Jaho tata pierad hetym pryhraziŭ Treciaj suśvietnaj vajnoj31

Kola Łukašenka syhraŭ na rajali na «Dni narodnaha adzinstva». Jaho tata pierad hetym pryhraziŭ Treciaj suśvietnaj vajnoj

Hałoŭnaje
Usie naviny →