Śviet

Chto zabje Benedykta XVI u Stambule?

Zamach na Benedykta XVI padčas vizytu ŭ Stambuł – tema detektyvu, što źjaviŭsia ŭ Turcyi za try miesiacy da pilihrymki Papy ŭ hetuju krainu i užo pabiŭ usie rekordy papularnaści. Pra sensacyjnuju apovieść piša italjanskaja hazeta «Il Giornale».

Zamach na Benedykta XVI padčas vizytu ŭ Stambuł – tema detektyvu, što źjaviŭsia ŭ Turcyi za try miesiacy da pilihrymki Papy ŭ hetuju krainu i užo pabiŭ usie rekordy papularnaści. Pra sensacyjnuju apovieść piša italjanskaja hazeta «Il Giornale».

Hazeta zaznačaje, što kryminalnaja apovieść «Zamach na Papu», jakaja maje ekvivalentny padzahałovak «Chto zabje Benedykta XVI u Stambule?», pakazvaje zamach na biskupa Rymu, ździejśnieny italjanskim žurnalistam u vyniku mižnarodnaj intryhi, u jakoj akazalisia zamiašanyja Opus Dei, masonstva i tureckija specsłužby.

Natchnialnikam knižnaha złačynstva źjaŭlajecca źviazany z Opus Dei kardynał, jaki choča zaniać miesca Benedykta XVI. Z druhoha boku, važnaje miesca ŭ śpisie zajmaje tureckaja raźviedka Mit, histaryčna, jak padkreślivajecca, źviazanaja z asiarodkami krajnich pravych, jakija bačać u vizycie Papy niebiaśpiečny dla ich šaniec na pajadnańnie kaściołaŭ: katalickaha i pravasłaŭnaha.

Aŭtar apovieści – Jučeł Kaja, jaki specyjalizujecca na detektyvach. Na praciahu dziesiaci dzion ad źjaŭleńnia apovieść zajmaje pieršyja miescy ŭ rejtynhu knih, što najlepiej pradajucca ŭ Turcyi.

«Heta tryvožna, kali ŭziać pad uvahu toj fakt, što nasamreč pilihrymka Papy ŭ Turcyju pačniecca ŭžo 28 listapada» – padkreślivaje hazeta, adnačasova nahadvajučy, što za apošnija miesiacy ŭ hetaj krainie adbyłosia niekalki napadaŭ na katalickich śviataroŭ. Ad ruk fanatyka zahinuŭ italjanski misijaner Andrea Santora. «Kamuści pa pračytańni apovieści Kai mahła b pryjści ŭ hałavu jakaja-niebudź dziŭnaja zaduma» – piša hazeta.

«Il Giornale» źviartaje ŭvahu na aściarožnuju reakcyju katalickaha Kaścioła ŭ Turcyi. «Heta litaraturnaja vydumka i tak my pavinny da jaje padychodzić. My zastajemsia aściarožnymi i poŭnymi viery. Turecki ŭrad robić zachady, kab vizyt Papy byŭ jak najlepiej padrychtavany» – takim čynam apostalski nuncyj u Turcyi Antonijo Lučybeła prakamentavaŭ źjaŭleńnie knižki ŭ hety asablivy čas, kali idzie padrychtoŭka da pilihrymki.

Turecki detektyŭ -- heta badaj pieršy litaraturny siužet, hierojem jakoha źjaŭlajecca Papa, jaki ŭ dadzieny momant kiruje ŭ Vatykanie, a nia postać, prydumanaja piśmieńnikam.

Pavodle Hazety Vyborčaj

Kamientary

Ciapier čytajuć

Na Minskim paŭmarafonie pamior 50‑hadovy biahun. Voś što viadoma pra Alaksieja Dašynieviča12

Na Minskim paŭmarafonie pamior 50‑hadovy biahun. Voś što viadoma pra Alaksieja Dašynieviča

Usie naviny →
Usie naviny

Zialenski raskazaŭ pra pieramovy z pasłancami Trampa1

Na miescy palealityčnaj stajanki ŭ vioscy Juravičy praviali fiestyval pra mamantaŭ i pieršabytnych ludziej. Historyki aceńvajuć jaho skieptyčna5

U «Lebiadzinaj pieśni Fiodara Ozierava» kino zahavaryła toj movaj, jakoj havorać realnyja, a nie knižnyja biełarusy18

«Alternatyva dla Hiermanii» pieramahaje na vybarach u Saksonii-Anchalt72

«Niaŭžo škada hetuju sałatu?» Deputat Vadzim Baravik skazaŭ, chto pavinien płacić na spatkańni16

Uitkaf i Kušnier acanili sustreču ŭ Kijevie. Zialenski padaryŭ im futbołki z nadpisam «Kijivśkij riežim»6

Biełarusy adkryli ŭ Buenas-Ajresie kafe, dzie ceły dzień padajuć draniki9

26‑hadovaja dziaŭčyna pry abhonie vylecieła ŭ kiuviet i raźbiłasia naśmierć pad Oršaj7

Viadomuju jehipieckuju televiadučuju prysudzili da śmiarotnaha pakarańnia5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Na Minskim paŭmarafonie pamior 50‑hadovy biahun. Voś što viadoma pra Alaksieja Dašynieviča12

Na Minskim paŭmarafonie pamior 50‑hadovy biahun. Voś što viadoma pra Alaksieja Dašynieviča

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić