Biełarus pryjechaŭ na miažu z Polščaj, vyjšaŭ padychać, a aŭtobus z rečami źnik z čarhi. Što było dalej
Mužčyna staŭ achviaraj schiemy pieravozčykaŭ, jakija pryvoziać na miažu ludziej i źjazdžajuć, kali ŭsie jany pierasadžvajucca ŭ aŭtobusy ŭ pačatku čarhi, piša BGmedia.
U adnym z prymiežnych čataŭ biełarus padzialiŭsia niepryjemnaj historyjaj. Jon pryjechaŭ na aŭtobusie na miažu Polščy ź Biełaruśsiu i staŭ u čarhu ŭ punkcie propusku «Tarespal». Mužčyna vyjšaŭ padychać, a kali viarnuŭsia, aŭtobusa ŭžo nie było. Unutry zastalisia rečy i dakumienty.
Pieršaje paviedamleńnie biełarus napisaŭ u prymiežnym čacie dniom 21 śniežnia, dadaŭšy fota aŭtobusa.
«Dobry viečar. Moža, chtości viedaje hetaha pieravozčyka? Źjechaŭ aŭtobus z kalejki, z rečami i dakumientami ŭ bok Varšavy».

Na nastupny dzień mužčyna praciahnuŭ: «Dobry viečar. Učora pisaŭ pra aŭtobus, jaki źjechaŭ, rečy i dakumienty znajšlisia. Zaraz šukaju čałavieka».
Rečy i dakumienty ŭdałosia zabrać tolki praz dva dni, 23 śniežnia: «Dobry dzień usim. Učora, dziakuj bohu, zabraŭ rečy i dakumienty. Vadziła, jak zaŭsiody, ni pry čym. Usio skinuŭ na firmu, maŭlaŭ, byŭ ślapy, što rečaŭ nie zaŭvažyŭ».
Niekatoryja karystalniki čata nie razumieli, jak aŭtobus moh źjechać z čarhi.
Im patłumačyli: «Mužyk vyjšaŭ pažavać u kaviarniu, a jaho aŭtobus źjechaŭ z čarhi nazad u Varšavu z usim jaho bahažom. Vadziła pryvioz, vyhruziŭ usich i pajechaŭ nazad, kali zrazumieŭ, što ŭsie jaho pasažyry źliniali napierad na padsadku. Heta prosta baryha, jaki typu z turaŭtobusam na ažyjatažy padzarabić pryjechaŭ. Kali ich prybrać — budzie mienš čerhaŭ».
Takaja prablema była niekalki dzion tamu, kali pierad punktam propusku «Tarespal» u čarzie sabralisia dziasiatki aŭtobusaŭ. Biełarusy pryjazdžali na miažu i pierasadžvalisia ŭ tyja aŭtobusy, što stajali bližej da šłahbauma. Dakładna takaja ž schiema pracuje, kali jość čerhi pierad punktam propusku «Brest».
Biełarusy raskazali ŭ čacie, jak pracavała hetaja schiema i jak na joj zarablali kiroŭcy: «My tak jechali: zamiest nas z ranicy ŭ čarzie stajaŭ inšy aŭtobus. My pryjechali i stali zamiest jaho, a jon raźviarnuŭsia i pajechaŭ nazad dadomu».
«Jany zajmajuć čarhu, staviać bus na 20 čałaviek, a pierad miažoj mianiajuć jaho na aŭtobus na 50+ miescaŭ. U vyniku tyja ludzi, jakija pryjechali paźniej, apynajucca ŭ hłybokaj dupie. Plus pierasadka kaštuje 50 jeŭra, voś i ličycie. Ale boh ź im, chočacie — płacicie… Ale što rabić mamam z maleńkimi dziećmi? Ludzi, pakul my nie pačniom dumać adno pra adnaho, być salidarnymi, my ŭsie budziem u brudzie».
«Pa-biełarusku «Słana» Filipienki nabyvali bolš achvotna, čym pa-rusku». Jakija knihi siońnia ŭ topie? Intervju z kiraŭnicaj vydaviectva Gutenberg Publisher
«Pa-biełarusku «Słana» Filipienki nabyvali bolš achvotna, čym pa-rusku». Jakija knihi siońnia ŭ topie? Intervju z kiraŭnicaj vydaviectva Gutenberg Publisher
«Heta ryzykoŭna dla Biełarusi». Zialenski zajaviŭ, što Rasija raźmiaščaje abstalavańnie dla naviadzieńnia šachiedaŭ na dachach biełaruskich šmatpaviarchovikaŭ
Kamientary