U vypadku prychodu da ŭłady Ramančuk abiacaje ciaham hoda kanstytucyjny refierendum
Hałoŭnaje pytańnie — adnaŭleńnie pryncypu raździaleńnia ŭład, abmiežavańnie terminu prezidenta.
«Hałoŭnaje pytańnie — adnaŭleńnie pryncypu raździaleńnia ŭład, abmiežavańnie terminu prezidenta (dva razy pa čatyry hady — dastatkova), zabieśpiačeńnie niezaležnaści sudoŭ»,
— zajaviŭ Ramančuk 22 listapada padčas pieršaha z dvuch paŭhadzinnych vystupleńniaŭ na pieršym kanale Biełaruskaha radyjo.
Kandydat ličyć, što krainie nie patrebna vierchniaja pałata Nacyjanalnaha schodu — Saviet Respubliki, bo heta «nie elemient narodaŭładździa, a častka sistemy kantrolu nad narodam».
«Zamiest samaizalacyi my vybirajem paŭnavartasnuju mižnarodnuju intehracyju. Treba stać členam Savieta Jeŭropy, Suśvietnaj handlovaj arhanizacyi, a taksama zabiaśpiečyć sapraŭdnaje partniorstva z Rasijaj, Ukrainaj i Jeŭrapiejskim sajuzam u miežach padpisańnia dvuchbakovych dahavoraŭ ab zonie svabodnaha handlu», — zajaviŭ Ramančuk.
Jon padkreśliŭ, što nie źjaŭlajecca radykałam i revalucyjanieram.
«Ja za toje, kab nie dzialić ludziej na apazicyju i ŭładu. I va ŭładzie, i ŭ apazicyi jość jak ašukancy i prajdochi, tak i sumlennyja ludzi, patryjoty svajoj krainy.
Ja za toje, kab reformy rabili ludzi z čystymi rukami i čystym sumleńniem. Ja za toje, kab Biełaruś išła napierad, rasśledavaŭšy kryminalnyja spravy, jakija razburajuć reputacyju ŭłady i dziaržavy. Heta spravy pra vykradzienych Juryja Zacharanku i Viktara Hančara. Jany byli členami našaj Abjadnanaj hramadzianskaj partyi. Dla mianie i maich kaleh sprava honaru rasśledavać hetyja złačynstvy i pakarać złačyncaŭ», — zajaviŭ Ramančuk.
Pavodle jaho śćviardžeńnia, jon adziny «novy
i samaja jakasnaja prahrama «Miljon novych pracoŭnych miescaŭ dla Biełarusi».
«Ja ŭžo prezientavaŭ jaje bolš čym u 50 haradach našaj krainy. Mienavita na jaje spasyłajecca i kiraŭnictva krainy, i Ministerstva ekanomiki. Nasamreč u hetych vybarach jość tolki dźvie prahramy. Naša prahrama «Miljon novych pracoŭnych miescaŭ» i prahrama ŭłady «Čaćviortaja piacihodka», — ličyć Ramančuk.
«Maja prahrama — heta Biełaruś budučyni. Sučasnaja, jeŭrapiejskaja kraina. Prahrama čaćviortaj piacihodki ŭłady — heta, na žal, zastoj. Heta paŭtor taho savieckaha vopytu, jaki i pryvioŭ krainu da razvału. Ja viedaju, što rabić. Ja viedaju, jak rabić. U mianie jość kamanda prafiesijanałaŭ. Ja viedaju, adkul uziać hrošy na hetyja reformy. My prapanujem pieramieny pa formule: «Pabudujem novaje, zachavajem najlepšaje», — zajaviŭ Ramančuk.
Kali jon stanie prezidentam, jon maje namier inicyjavać pryniaćcie novych zakonaŭ ab biudžecie, ab dziaržaŭnych sacyjalnych vypłatach, ab praviadzieńni «narodnaj prazrystaj pryvatyzacyi»,
ab sistemie dziaržaŭnaha kiravańnia. Apošni zakon «likviduje Kiraŭnictva spraŭ prezidenta ŭ jaho ciapierašnim vyhladzie, heta niepatrebnaja kamiercyjnaja struktura; likviduje dublavańnie funkcyj pamiž Savietam ministraŭ i Administracyjaj prezidenta». «Zamiest 6.000 funkcyj, jakija siońnia vykonvajuć orhany dziaržaŭnaj ułady, my pakiniem 600. Heta dazvolić pavialičyć ich jakaść pracy i ekanomić na ŭtrymańni biurakratyi i jaje prajektach da 3 młrd. dołaraŭ u hod», — śćviardžaje kandydat. Akramia taho, u jaho ŭradzie «dzieci nie buduć pracavać u padnačaleńni baćkoŭ».
Ramančuk choča, kab «paŭmiljona
Jarasłaŭ Ramančuk vykazaŭsia taksama za stvareńnie instytuta nacyjanalnaha adradžeńnia.
Kandydat adznačyŭ, što ŭ jaho kamandu ŭvachodziać takija viadomyja ludzi, jak Stanisłaŭ Bahdankievič, Michaił Čyhir, Alaksandr Sasnoŭ, Zinaida Bandarenka.
«Ja zrablu ŭsio, kab vy hanarylisia svaim vybaram», — zajaviŭ Ramančuk.
Ciapier čytajuć
«Čamu ja pavinien dakazvać, što nie darmajed?» Pradprymalnika z Homiela pamyłkova zapisali ŭ niezaniatyja — jon daviedaŭsia tolki paśla vializnych rachunkaŭ za kamunałku
Kamientary