«Zaŭsiody hanaryŭsia Biełaruśsiu. Kali vučyŭsia ŭ Maskvie, to ŭsia tysiačnaja hramada žycharoŭ internata viedała — u hetym pakoi žyvie
Zaŭsiody hanaryŭsia Biełaruśsiu. Kali vučyŭsia ŭ Maskvie, to ŭsia tysiačnaja hramada žycharoŭ internata viedała — u hetym pakoi žyvieU adroźnieńnie ad Jury Špakoŭskaha ź Miensku ci Tumieleviča ź Viciebsku… Kali mienskaje «Dynama» stała čempijonam Sajuzu, to hruziny, tadžyki, armianie, abchazcy niekalki dzion chadzili vinšavać mienavita mianie. Tak ja staŭ nacyjanalistam.Saša-biełarus .
Zaraz nie mahu pazbavicca prykraha adčuvańnia, što maja kraina pierastała być majoj. Niepryjemna žyć pad presijaj dyskryminacyi tolki tamu, što ty ŭ Biełarusi havoryš
Nie mahu adpravić dzicio ŭ biełaruskuju himnaziju, bo jaje niama. Nie mahu kupić kalandaryka z nazvaj miesiacaŭNie mahu pasłuchać dobruju biełaruskuju pieśniu pa radyjo, bo jaje zabaranili.pa-biełarusku — pa toj ža pryčynie.
Hlažu časam televizar i trasu hałavoj, kab abudzicca — ci heta son ci java? Na ekranie aficyjny prezident zahadvaje dapytać apazicyju pa spravie vybuchu ŭ mienskim mietro, kab znajści zamoŭcaŭ. U jakoj narmalnaj krainie takoje mahčyma?
Ministar unutranych spravaŭ raspaviadaje jak šukali i znajšli vykanaŭcaŭ. Dziadźka z manierami i vyhladam kałhasnaha bryhadzira (śpiecyjalnaja sielekcyja) tolki apranuty ŭ mieškavatuju hienieralskuju formu, havoryć hetaksama i tymi samymi słovami jak pra Płošču — 19 (jak prafiesijna spracavali orhany, jak apazicyja nazapašvała zbroju, jakuju nie znajšli). I ja jamu nie vieru!
Nie mahu vieryć, pry ŭsioj nianaviści i ahidzie da złačyncaŭ, padkłaŭšych vybuchovuju pryładu. Ja bajusia, što mohuć paciarpieć nievinavatyja ludzi, tamu što nie maju ni kropli viery ŭ spraviadlivaść łukašenskaŭskaj praŭnaj sistemy i jaje viernaść zakonu.Užo zahadana razdać ordeny bajavym apieratyŭnikam, kudy tam čakać kanca śledstva, nie kažučy ŭžo čakać rašeńnie suda! Cynična vyciskajecca ŭsio mahčymaje dla svaich kankretnych palityčnych intaresaŭ. Časam heta praryvajecca vierbalna. Jak skazaŭ adzin łukašyst — paśla vybuchu skłaŭsia «spryjalny klimat» dla vydańnia Biełarusi kredytu.
Što stałasia z majoj krainaj?
-
«Mnie kazali: ty havoryš jak kanadski emihrant». Siarhiej Šupa raskazaŭ pra Vilniu 90-ch, paraŭnańnie litoŭskaj litaratury ź biełaruskaj i adroźnieńni pamiž narodami
-
Łukašenka pavodzić siabie ŭ «makdonaldsie» jak u savieckaj stałoŭcy. I dumaje, što heta kruta
-
Pucin užo pavinšavaŭ Madžtabu Chamieniei, a Łukašenka nie. Čaho čakaje?
Ciapier čytajuć
Vychadcy z «Alfa» KDB Biełarusi zajmajuć kiraŭničyja pasady ŭ novym rasijskim supiersakretnym śpiecpadraździaleńni, pryznačanym dla zabojstvaŭ za miažoju
Kamientary