Aleksijevič źjaždžaje ŭ Švecyju
«Tak, ja jedu ŭ Hioteborh. U śviecie jość harady-schovy, što dajuć prytułak tvorčym asobam z krainaŭ-izhojaŭ, dzie niama ŭmovaŭ dla narmalnaj tvorčaści», — kaža piśmieńnica. Heta nie emihracyja, padkreślivaje S.Aleksijevič, jakaja 4,5 hady praviała ŭ Italii i Francyi, a ciapier vypraŭlajecca na radzimu Nobeleŭskaj premii ŭ halinie litaratury: «Chaču spakojna papracavać, ale zastavacca tam nie źbirajusia».
«Tak, ja jedu ŭ Hioteborh. U śviecie jość harady-schovy, što dajuć prytułak tvorčym asobam z krainaŭ-izhojaŭ, dzie niama ŭmovaŭ dla narmalnaj tvorčaści», — kaža piśmieńnica. Heta nie emihracyja, padkreślivaje S.Aleksijevič, jakaja 4,5 hady praviała ŭ Italii i Francyi, a ciapier vypraŭlajecca na radzimu Nobeleŭskaj premii ŭ halinie litaratury: «Chaču spakojna papracavać, ale zastavacca tam nie źbirajusia».
Za čas vymušanych vandrovak pa Eŭropie vyjšła pad 50 pierakładaŭ tvoraŭ spn. Aleksijevič. Adna tolki «Čarnobylskaja malitva» pierakładzienaja na 21 movu. Źniata niekalki filmaŭ, z pośpiecham prachodziać teatralnyja pastanoŭki pavodle jejnych tvoraŭ.
Apošnija dva miesiacy piśmieńnica praviała na radzimie. Jana naviedała dziasiatak haradoŭ i miastečak, paŭdzielničała ŭ litaraturnaj viečarynie i dała interviju radyjo «Svaboda».
Kamientary