Ułada88

Łukašenka: Rasija mnohija pytańni vyrašyła, i heta nie adzin miljard dalaraŭ. Značyć, užo jość, što abaraniać

Biełaruś i Rasija źniali ŭsie vostryja ekanamičnyja i hramadska-palityčnyja pytańni.

Pra heta zajaviŭ siońnia kiraŭnik Biełarusi ŭ Bychavie, adkazvajučy na pytańni žurnalistaŭ.

«My stvaryli Adzinuju ekanamičnuju prastoru, dzie ŭsie roŭnyja, užo niama hetych vojnaŭ: ni małočnych, ni inšych. My majem vielizarny rynak: kala 170 młn čałaviek, pierš za ŭsio za košt Rasii, heta značyć źniatyja ŭsie ekanamičnyja i hramadska-palityčnyja pytańni, jakija byli ŭ nas z Rasijaj », - cytuje BiełTA kiraŭnika dziaržavy.

Łukašenka padkreśliŭ, što Biełaruś i Rasija buduć supracoŭničać pa ŭsich napramkach. Heta datyčyć i supracoŭnictva ŭ vajenna-techničnaj śfiery. «Zakrytych tem u nas niama ŭ vajenna-techničnaj halinie, u abaronie našych miežaŭ, i my z rasijcami budziem vybudoŭvać ahulnuju abaronnuju palityku, stratehiju, taktyku i na praktycy budziem heta ažyćciaŭlać».

Kiraŭnik dziaržavy nahadaŭ, što kali isnavali prablemnyja pytańni ŭ ekanamičnym supracoŭnictvie Biełarusi i Rasii, abmiarkoŭvaŭsia i kirunak abarony ahulnaj prastory. "Pamiatajecie, kali nam za 5 hadoŭ čatyry razy padvysili košty na haz, kali jany byli takimi, jak u Hiermanii, a to i vyšejšyja, pamiatajecie, jak z naftaj nam ciažka było, my ŭ Vieniesuełu jeździli? Ale paralelna išli kantakty z Rasijaj u ADKB. I tam zaŭsiody abmiarkoŭvałasia pytańnie, jak my budziem abaraniać našu ahulnuju prastoru», - skazaŭ prezident.

Jon adznačyŭ, što ŭ Sajuznaj dziaržavie ŭ Biełarusi i Rasii sumiesnaja hrupoŭka na zachodnim napramku. Pavodle jaho słovaŭ, pytańnie sumiesnych dziejańniaŭ i abarony tut taksama abmiarkoŭvałasia. «Tady ja i publična heta kazaŭ, i Pucinu, i Miadźviedzievu: tak, my hatovyja i sumiesnuju SPA zrabić, my da ŭsiaho hatovyja. Ale ja pavinien svaim ludziam rastłumačyć, što ž my budziem abaraniać, kali Rasija, brackaja blizkaja kraina, pradaje nam pa takich cenach toje, u čym my majem patrebu? Navošta nam siońnia napružvacca, kali my možam handlavać i tak?» - skazaŭ Łukašenka.

Pavodle jaho słovaŭ, ciapier situacyja źmianiłasia. «Pahladzicie, što adbyłosia ciapier. Ceny my majem prykładna $165-170 na haz, takich cen u śviecie praktyčna niama ŭ Rasii ź inšymi dziaržavami. Biaspošlinnaja pastaŭka nafty, kali nafta kaštuje siońnia na rynkach, dapuścim, $800, to my majem mahčymaść atrymlivać pa $400-450 », - skazaŭ kiraŭnik dziaržavy. Jon nahadaŭ, što ŭ toj čas jon adrazu padpisaŭ ukaz ab stvareńni adzinaj hrupoŭki supraćpavietranaj abarony. «Heta vielmi cikaviła rasijcaŭ, i heta vielmi važna», - dadaŭ Łukašenka.

Biełaruś pajšła na supracoŭnictva i ŭ inšych śfierach, asabliva aktyvizavalisia adnosiny ŭ płanie sumiesnaj biełaruska-rasijskaj hrupoŭki vojskaŭ. Siońnia Rasija całkam abstaloŭvaje biełaruskija siły chutkaha reahavańnia uzbrajeńniem i abmundziravańniem. Biełaruś siońnia za paŭcany atrymlivaje ŭzbrajeńnie z Rasii. «Heta značyć, užo jość što abaraniać», - adznačyŭ Łukašenka.

«Rasija mnohija pytańni vyrašyła, i heta nie adzin miljard dalaraŭ, - padsumavaŭ Łukašenka. - Rasija pryniała našy ŭmovy - my prymajem ich umovy. Tamu takich naohuł niama kirunkaŭ, dzie my nie možam supracoŭničać».

Kamientary8

Ciapier čytajuć

Biełaruskuju movu na CT vybiraje ŭsio mienšaja dola vypusknikoŭ škoł. Kali 20 hadoŭ tamu jaje zdavała amal pałova, ciapier — tolki kožny šosty7

Biełaruskuju movu na CT vybiraje ŭsio mienšaja dola vypusknikoŭ škoł. Kali 20 hadoŭ tamu jaje zdavała amal pałova, ciapier — tolki kožny šosty

Usie naviny →
Usie naviny

Ukraincy zajavili pra źniščeńnie čyhunačnaha mosta cieraz Paŭnočna-Krymski kanał4

U Techasie paśla avaryi hruzavika, jaki pieravoziŭ vulli, na svabodu vyrvalisia dva miljony pčoł1

Doktar raskazaŭ, chto ŭ Biełarusi chvareje na adzior

Byłaja palitźniavolenaja Karyna Prataščyk, jakaja zaciažarała jašče ŭ kałonii, naradziła ŭ Hiermanii syna2

Ad zaŭtra troški daražeje bienzin8

Pucin zajaviŭ, što USU bjuć pa Rasii, kab raskačać hramadstva24

Łaŭroŭ zajaviŭ, što Rasija hatova adnavić pieramovy z Ukrainaj7

Čamu ŭ niekatorych mužčyn paśla 50 hadoŭ pienis moža stać karaciejšym na piać santymietraŭ11

U Homieli mužčyna źbiŭ 86‑hadovaha dzieda, kab adčuć «zadavalnieńnie ad čužych pakut»3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Biełaruskuju movu na CT vybiraje ŭsio mienšaja dola vypusknikoŭ škoł. Kali 20 hadoŭ tamu jaje zdavała amal pałova, ciapier — tolki kožny šosty7

Biełaruskuju movu na CT vybiraje ŭsio mienšaja dola vypusknikoŭ škoł. Kali 20 hadoŭ tamu jaje zdavała amal pałova, ciapier — tolki kožny šosty

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić