Mierkavańni44

Praz hod

Alaksandar Milinkievič, Siarhiej Hajdukievič, Jury Bieleńki, Anatol Laŭkovič, Alaksandar Vajtovič i Siarhiej Skrabiec razvažajuć pra plusy i minusy letašniaj prezydenckaj kampanii.

Akademik Alaksandar Vajtovič źniaŭ svaju kandydaturu z prezydenckaj honki bolš čym za dva miesiacy da vybaraŭ na znak pratestu. «Ułady nie zabiaśpiečyli patencyjnym kandydatam roŭnych umovaŭ», — patłumačyŭ tady kolišni śpikier Savietu Respubliki. Ciapier jon škaduje, što jahonym šlacham nie pajšli inšyja demakratyčnyja kandydaty, bo «heta byŭ by mocny krok». Palityk aburajecca, što ŭłady tak i nie zreahavali na pryznańnie Łukašenki, što vybary‑2006 byli sfalsifikavanyja. «Pra jakija plusy možna kazać, kali ŭłady nie źviartajuć uvahi na zakony!?», — aburajecca Vajtovič. Na jaho mierkavańnie vypravić sytuacyju mohuć tolki źmieny ŭ vybarčy kodeks. Ale ŭłady na heta nia pojduć. Sa słoŭ Alaksandra Vajtoviča atrymlivajecca začaravanaje koła.

Eks‑parlamentar i były palitźniavoleny Siarhiej Skrabiec uvajšoŭ u historyju, jak pieršy biełaruski palityk, jaki vyrašyŭ balatavacca, kali znachodziŭsia ŭ turmie. «Miarkavaŭ, što paśla rehistracyi inicyjatyŭnaj hrupy mianie adpuściać, kab ja moh pravodzić svaju kampaniju», — zhadvaje jon. Jahonyja paplečniki sabrali patrebnuju kolkaść podpisaŭ, ale nie padavali ŭ CVK: «Byŭ upeŭnieny, što z rehistracyjaj atrymajecca toje samaje, što i z majoj prośbaj źmianić mieru ŭtrymańnia», — kaža S.Skrabiec. Palityk kaža, što ni minułyja, ni budučyja vybary – i parlamenckija, i prezydenckija — ničoha nie majuć ahulnaha ŭłasna z słovam «vybary». «Heta imitacyja, hulnia ŭłady z narodam. Užo viadomaje proźvišča nastupnaha prezydenta, jość śpis tych, chto budzie siadzieć u parlamencie nastupnaha sklikańnia. Vuń Abramava z nahody pryjezdu Capf zajaviła, što vykanańnie 12 umoŭ Eŭraźviazu asłabić uładu. Jana ž užo bačyć siabie ŭ parlamencie!». Na dumku byłoha lidera parlamenckaj hrupy «Respublika», jakaja sprabavała koliś unieści źmieny ŭ vybarčy kodeks, Łukašenka budzie kiravać krainaj jašče 20‑30 hod. «Kali, kaniešnie, nia budzie siłavoha źmianieńnia sytuacyi. I ja dumaju, što źmieny nas čakajuć užo sioleta», — padsumoŭvaje palityk.

Inicyjatyŭnuju hrupu mieŭ i Zianon Paźniak, ale jahonyja paplečniki taksama nie padavali dakumenty ŭ CVK. «My adrazu skazali, što nie ŭdzielničajem ŭ vybarnaj kampanii, a idziem na zmaharny varyjant, — tłumačyć namieśnik Paźniaka pa KCHP‑BNF Jury Bieleńki. – Tamu my i prapanavali «Narodnaje hałasavańnie». Ju.Bieleńki krytykuje, jak ułady, tak i abjadnanyja demakratyčnyja siły, jakija zamacavali Łukašenku ŭ jaho nielehietymnaści. «Ja spravabaŭ adšukać stanoŭčyja baki toj vybarnaj kampanii, ale nie znajšoŭ ich», — pryznajecca palityk. Płošču Kalinoŭskaha jon nie ličyć dasiahnieńniem ADS: «Heta vynik Pamarančavaj revalucyi, Milinkievič z Kazulinym dačynieńnia da Płoščy nie majuć».

Siarhieja Hajdukieviča pry kancy 2006 hodu čakała dobraje pryznačeńnie – jon staŭ specyjalnym pradstaŭnikom ministra zamiežnych spravaŭ Biełarusi pa suviaziach z eŭrastrukturami. Svoj druhoj udzieł u prezydenckaj kampanii lider ŁDPB aceńvaje zvyšstanoŭča: «Heta było na karyść majmu imidžu i imidžu majoj partyi. Hajdukieviča ciapier viedaje 99,9% nasielnictva!», — ciešycca jon. Palityk pryznajecca, što byli pamyłki i praliki na vybarach‑2006 ź jaho boku: «Ale heta našyja ŭnutrypartyjnyja spravy, tym bolš, što dobraja praca nad pamyłkami vyjšła padčas vybaraŭ u miascovyja saviety», — kaža jon. Pytańnie ab spraviadlivaści prezydenckich vybaraŭ jon pakinuŭ biez kamentaroŭ.

Anatol Laŭkovič ličyć stanoŭčym momantam u vybarach‑2006 udzieł u ich adrazu dvuch demakratyčnych kandydataŭ. Idealnym varyjantam vykonvajučy abaviazki staršyni BSDP (Hramada) ličyć udzieł u vybarach piaci‑siami kandydataŭ. Ale nie ad klasičnaj apazycyi, a ad roznych słajoŭ hramadstva, jakija b vyjšli z vertykali. «Tolki tak my možam prarvać elektarat Łukašenki. Bo adziny kandydat ad klasičnaj apazycyi zdolny nabrać 20‑30%. Heta jahonaja płanka», — tłumačyć paplečnik Alaksandra Kazulina.

Alaksandar Milinkievič bačyć u padziejach Viasny‑2006 bolš stanoŭčych momantaŭ. Na dumku palityka, ludzi dakazali, «što jany jość Narod». Asabliva padkreśliŭ lider demakratyčnych siłaŭ rolu moładzi ŭ tych padziejach. Palityk zhodny, što nia ŭsio dobra atrymałasia ŭ jaho kamandy. «Šmat kaho mahło spaścihnuć rasčaravańnie paśla sakavika 2006‑ha, bo ludzi chacieli atrymać pieramohu ź pieršaha razu». Były kandydat u prezydenty razvažaje što treba zrabić, kab dasiahnuć pośpiechu ŭ budučyni: «Najpierš treba pašyrać koła demakratyčnych siłaŭ. Siońnia, jak nikoli, vychodzić na pieršy plan kansalidacyja. Kali palityki buduć svarycca i dziejničać paasobku, plonu nia budzie».

Kamientary4

Ciapier čytajuć

Hieroja telefonnych źlivaŭ pałkoŭnika Kisiala, jaki zaklikaŭ kalečyć demanstrantaŭ, raptoŭna apuścili na rajonny ŭzrovień8

Hieroja telefonnych źlivaŭ pałkoŭnika Kisiala, jaki zaklikaŭ kalečyć demanstrantaŭ, raptoŭna apuścili na rajonny ŭzrovień

Usie naviny →
Usie naviny

Abjavili zbor srodkaŭ na lačeńnie byłoha palitviaźnia Dźmitryja Hopty4

U Maskvie sprabavali ŭzarvać byłoha ministra dziaržbiaśpieki «DNR»7

U viežy «Hazprama», jakaja budujecca ŭ Minsku, zaŭvažyli ŭžo hatovy ofis. Što heta i navošta — niezrazumieła3

19‑hadovaha biełarusa, jaki źnik u Aŭstryi, znajšli žyvoha5

Pucin paabiacaŭ uzmacnić udary pa ŭkrainskaj infrastruktury i pierakanany, što Rasija paśpiachova nastupaje18

Na ŭschodzie Biełarusi vypaŭ hrad pamieram z hrecki arech FOTY

«Da 30—50% pasad šturmavikoŭ i piechacincaŭ». Ukraina źbirajecca istotna pavialičyć kolkaść inšaziemcaŭ va USU5

Biełaruski dobraachvotnicki korpus apublikavaŭ kadry svajoj pracy5

Karšerynhavy aŭtamabil u Minsku litaralna pajšoŭ pad ziamlu1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Hieroja telefonnych źlivaŭ pałkoŭnika Kisiala, jaki zaklikaŭ kalečyć demanstrantaŭ, raptoŭna apuścili na rajonny ŭzrovień8

Hieroja telefonnych źlivaŭ pałkoŭnika Kisiala, jaki zaklikaŭ kalečyć demanstrantaŭ, raptoŭna apuścili na rajonny ŭzrovień

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić