Ukraincy i biełarusy pad Vilejkaj ušanavali pamiać hietmana Pilipa Orlika + fota
Śviatkavańni prajšli 12 lipienia ŭ Kasucie, dzie naradziŭsia budučy kiraŭnik Ukrainy.
U vioscy Kasuta 12 lipienia adśviatkavali prastolnaje śviata carkvy śviatych Piatra i Paŭła. Kasutu naviedali pradstaŭniki ŭkrainskaj dyjaspary, kab ušanavać pamiać jaje ŭradženca Pilipa Orlika.
Čamu mienavita ŭ hety dzień ludzi ŭspaminali pra Pilipa Orlika, kazackaha hietmana, aŭtara pieršaj kanstytucyi Ukrainy? Na heta jość niekalki pryčyn.
U hetym hodzie byŭ praviedzieny konkurs na lepšaje sačynieńnie, fota, malunak siarod vučniaŭ Vilejki. Jon byŭ pryśviečany 340-hodździu z dnia naradžeńnia Pilipa Orlika.
– I jašče niadaŭna śviatkavaŭsia dzień kanstytucyi Ukrainy, – raskazvaje Leanid Łysakabyłka, staršynia maładziečanskaha kulturna-aśvietnickaha tavarystva “Krajany”.
U pamiać ab kazackim hietmanie pradstaŭniki dyjaspary padrychtavali fotavystavu “Vilejskaja ziamla -– histaryčnaja radzima Pilipa Orlika”.Była prademanstravanaja i vystava ŭkrainskaj vyšyŭki łaŭreataŭ respublikanskaha fiestyvalu nacyjanalnych kultur. Jaje pryvieźli ź Minska.
Ale hety dzień staŭ admietnym nie tolki hetym.
U vioscy Kasuta ŭžo bolš za 100 hadoŭ adznačajecca prastolnaje śviata śviatych apostałaŭ Piatra i Paŭła. Piatroŭ dzień – kaniec Piatroŭskaha pasta i dzień kirmašoŭ.
U hety čas pryniata chadzić u hości, prymać svajakoŭ. Tamu ŭ Kasutu da hetaha času pryjazdžajuć žychary navakolnych viosak, dač i haradoŭ. Fest na hety dzień pačaŭsia z ranišniaha nabaženstva, na jakim z vaśmi ranicy ŭžo možna było prysutničać.
Jon praciahvaŭsia niekalki hadzin. U hety čas dla naviednikaŭ Kasuty pracavali handlovyja rady z prysmakami i suvienirnymi vyrabami. Skončyłasia słužba chrosnym chodam. Amal kožny čałaviek pryniaŭ u im udzieł. Sam ža dzień zaviaršyŭsia vystupleńniem žanočaha vakalnaha kvarteta “Kamierton”.
Žančyny – łaŭreaty respublikanskaha fiestyvalu nacyjanalnych kultur. Jany pryjechali z horada Kobryna, kab akapelna pavinšavać šmatlikich ludziej. Vinšavalnyja słovy skazała i Halina Kalužnaja, staršynia minskaha abjadnańnia ŭkraincaŭ “Zapovit”. Taksama žančyna źjaŭlajecca kiraŭnikom hramadskaj kamisii pa ŭviekaviečańni pamiaci Pilipa Orlika.
Niahledziačy na nievialiki doždž, hledačy syšli zadavolenymi. Śviaty dzień uspaminaŭ atrymaŭsia.
***
- Pilip Orlik. Naradziŭsia ŭ kastryčniku 1672 hoda. Vychoŭvała jaho maci, ukrainskaja pravasłaŭnaja šlachcianka. Chłopčyk atrymaŭ dobruju adukacyju. Niezvyčajna, ale dobra viedaŭ ukrainskuju, polskuju, carkoŭnasłavianskuju, vuhorskuju, sierbskuju, łacinskuju, italjanskuju, niamieckuju, šviedskuju, i, vierahodna, tureckuju movy. U 1699 hodzie zaniaŭ pasadu ŭ Hietmanskaj kancylaryi. U 1706 hodzie staŭ hienieralnym pisaram. Byŭ paśviečany va ŭsie spravy Maziepy.
- Paśla śmierci Ivana Maziepy častka kazakoŭ, jakaja pajšła ź im u vyhnańnie, zastałasia biez kiraŭnika. Uźnikła nieabchodnaść abrać novaha hietmana. Narešcie 5 krasavika 1710 hoda adbyłasia kazackaja rada. Hietmanam byŭ abrany bližejšy paplečnik Maziepy hienieralny pisar jaho ŭrada Pilip Orlik. Nikoli dahetul hietmana nie vybirali za miažoj. Pilip Orlik ŭznačaliŭ pieršuju mahutnuju ŭkrainskuju palityčnuju emihracyju ŭ Zachodniaj Jeŭropie.
Kamientary