Viestki ź Vilni
Naša suśvietnaja spadčyna
Pazaŭčora, 6 listapada, u vilenskaj Ratušy adbyŭsia seminar, pryśviečany 5-j hadavinie ŭłučeńnia Staroje Vilni ŭ Śpis suśvietnaje spadčyny. Z taho času źbierahać našyja pomniki tut dapamahaje JUNESKA. Hetaja arhanizacyja i parupiłasia pra ŭračysty seminar, na jaki byli zaprošanyja biznesoŭcy, restaŭratary dy kulturolahi z roznych krainaŭ.
U apošnija hady na restaŭracyju dy ŭparadkavańnie Staroje Vilni vydatkoŭvali pad 4 miljony dalaraŭ u hod. Pryvatnyja investary ŭkładali jašče pa miljonie j bolej. Na nastupny hod planujecca sabrać jašče na miljon bolej. Ale hrošy — nia ŭsio. Dyrektar Departamentu achovy kulturnych kaštoŭnaściaŭ Alhimantas Dziahucis skazaŭ, što pieršaja prablema — rastłumačyć investaram kaštoŭnaść pomnikaŭ. «A to jany jmknucca adrazu ž ustalavać na ŭsich pieršych pavierchach vitryny». Jašče adna prablema — novyja ŭłaśniki damoŭ pačali začyniać svaje dvary, z-za čaho prapadaje kolišni duch miesta. Nastupnaja prablema — majomaść relihijnych kanfesijaŭ. «Jana jašče daloka nie inventaryzavanaja, choć finansujecca za košt biudžetu. Niama navat sparadkavanaj spravazdačnaści pra dadatkovyja ichnyja krynicy dachodaŭ i raźmierkavańnie srodkaŭ na ramont kulturnych kaštoŭnaściaŭ».
Voś jakija prablemy ź vializnym vilenskim starym miestam.
Adkul brać naftu
Biełaruś uvieś čas u pazykach za rasiejskuju naftu. I Litva taksama. Dy voś na minułym tydni Litvie kranik adkryli. I nie zadarma. Rasiejskuju naftu nabyła amerykanskaja kampanija «Ŭiljams». Amerykancy ciapier stali ŭładalnikami amal usiaho litoŭskaha naftapierapracoŭčaha kompleksu. Nie paśpieli dapić šampanskaje paśla padpisańnia damovy, jak na rachunki Litvy pastupiła 150 miljonaŭ dalaraŭ z Ameryki. Amerykancy planujuć za dva z pałovaj hady rearhanizavać usiu litoŭskuju naftavuju haspadarku, što abydziecca im u 500 miljonaŭ dalaraŭ.
Słovam, źjaviŭsia haspadar — źjavilisia hrošy. A ź imi i nafta, i praca. Nahadaju, što papiaredni premjer Litvy Paksas syšoŭ na znak niazhody z prodažam dziaržaŭnaj naftapierapracoŭčaj pramysłovaści. A novy, dziasiaty pa liku z časoŭ adnaŭleńnia niezaležnaści, premjer Kubilus, skazaŭ: «Vyjścia niama, naftavaja haspadarka Litvy pavinna stać samaj sučasnaj i bujnoj ŭ rehijonie, a dla hetaha byli patrebnyja hetyja vielizarnyja investycyi».
Stravusina ŭ talercy
Nadta ž vialikaja ptuška stravus. I miasa ź jaho bahata, i adnaho jajka stravusinaha na troch čałaviek chopić padjeści. I pierje nadta ž pryhožaje. Zadumali ŭ Vilni tych stravusaŭ hadavać. Letaś, u sakaviku 1998 hodu, siudy pryvieźli 50 ptušak. I ciapier u adnaho haspadara, viadomaha padarožnika Arvidasa Čapasa, ich cełaja ferma. Praŭda, zavioz jon ich nie z Aŭstralii, a ź Irlandyi. Ciapier u vilenskaj restaracyi XVI st. «Čorny rycar», što na Zamkavaj vulicy, možna pakaštavać i stravusiny. U Aŭstralii jaje jaduć tolki marynavanaju, a vilenčuki daŭmielisia i stravusinyja piačonki ŭ kańjaku tušyć, i stravusinu z bulbaju piekčy, i prosta smažyć. Uładalnik stravusinaje fermy kaža, što sam hatuje ź jaje bolš za 20 stravaŭ. Ale najlepšaja stravusina — smažanaja na kamieni.
Medyki śćviardžajuć, što stravusina nadzvyčaj karysnaja, bo ŭ joj amal niama tłuščaŭ i bahata białkoŭ. Najpierš karysnaja dla dziaciej i spartoŭcaŭ.
Lićvin
Kamientary