Archiŭ

Čamu ja prahałasuju za kamunista

Vystupajučy na ANT, Urał Łatypaŭ vykazaŭ dumku, što «čytačy «Našaj Nivy» prahałasujuć za Łukašenku, bo tolki Łukašenka moža adstajać dziaržavu». Ja ŭpeŭnieny ŭ advarotnym. Jany vykažucca navat nia suprać asoby Łukašenki, a suprać systemy, jakaja stvarajecca pry źniaćci kanstytucyjnych abmiežavańniaŭ. Ničoha nia vartaja taja systema, što trymajecca na adnym čałavieku. Harantyja niezaležnaści — vola hramadztva, a nie adnaho čałavieka. U redakcyjnaj pošcie za dva apošnija miesiacy nie było nivodnaha lista «za», tolki «suprać».

Arhumenty, čamu ludzi vybirajuć hałasavańnie «suprać» abo bajkot, — u padsumavańni čytackaje pošty.

Vysakamierna raźličvajučy na administracyjny resurs, Urał Łatypaŭ kinuŭ nacyjanalnamu ruchu pierad referendumam navat nia kostačku, a abiacanku na viecier. Raniej tre było dbać, panovie!

Toje, što adbyvajecca ŭ Biełarusi, — heta nie svabodnyja vybary i nie demakratyja. Ale i taki fars praviaraje hramadztva na śpiełaść. Toje hramadztva, jakoje hałasuje ci bajkatuje vybary, i toje, jakoje ličyć halasy. Lubaja falsyfikacyja stanie viadomaj.

Ułady raźličvajuć, što nacyjanał-demakraty nie prahałasujuć za kamunistaŭ, a kamunisty — za nacyjanał-demakrataŭ. Što atrymajucca takija vyniki, kab ludzi źniavierylisia ŭ apazycyi, kab źnikli apazycyjnyja struktury. Łukašenkaŭcy čakajuć hetaha navat bolej za samoha prezydenta. Tady b im udałosia chutčej i biaz ryzyki zamianić Łukašenku, hady jakoha źličany, na vyhadnuju im novuju fihuru, pry jakoj jany zachavali i ŭzmacnili b kantrol nad ekanomikaj.

Ja addam svoj hołas kandydatu-kamunistu nia tolki tamu, što jon u mianie ŭ akruzie adzin supraćstaić «biespartyjnamu».

Vybarčaja i referendumnaja kampanija nie prajšli biez karyści dla nacyjanalnaha ruchu. Jon adkryŭ mahčymaść supracy nacyjanał-demakrataŭ z sacyjalistami i novymi kamunistami ŭ ramkach «Piaciorki+» i nabliziŭsia da pieraasensavańnia svaich maralnych i sacyjalnych ideałaŭ.

Sacyjalistyčny asiarodak sparadziŭ nacyjanalnaje adradžeńnie pačatku XX st., pieršuju «Našu Nivu» i dziaržaŭnaść 1918—1919 h. Paśla levaja ideja źniščyła siabie ŭ saviecki čas, ustaŭšy na słužbu šavinistyčnaj idei Vialikaj Rasiei i jaje hiehiemonii. Biełarusi patrebnyja novyja levyja, uhruntavanyja na ideałach sacyjalnaj spraviadlivaści, roŭnych šancaŭ, prava i tvorčaha nacyjanalnaha budaŭnictva.

Pieratvareńnie ciapierašnich sacyjalistaŭ i kamunistaŭ u novuju levuju siłu, užo nia postimperskuju, a skiravanuju ŭ budučyniu, adkryvaje pierad nacyjanalnym rucham novuju prahramu i perspektyvu.

Andrej Dyńko

Kamientary

Ciapier čytajuć

Anžalika Mielnikava paśla źniknieńnia nabyła dźvie kvatery ŭ Minsku9

Anžalika Mielnikava paśla źniknieńnia nabyła dźvie kvatery ŭ Minsku

Usie naviny →
Usie naviny

Šrajbman pra toje, ci pajeduć masava rasijanie ŭ Biełaruś z-za błakirovak internetu i čamu heta nie prablema8

Zialenski pryjechaŭ u Damask i sustreŭsia z prezidentam Siryi1

U RNPC traŭmatałohii i artapiedyi raskazali pra samyja składanyja apieracyi — niekatoryja doŭžacca da 11 hadzin

Viłu Musalini pradali za 1,2 miljona jeŭra2

«Dla tych, chto nie moža vyznačycca». U Biełarusi pačali pradavać dva roznyja napoi ŭ adnym kubku2

Kolki IP ciapier u Biełarusi

Jak vyratavali druhoha lotčyka amierykanskaha źniščalnika F-15 z hłybini Irana? Stali viadomy detali apieracyi8

«Adkryjcie hety čortavy praliŭ, šalonyja vyradki!» Tramp anansavaŭ piekła ŭ Iranie ŭžo ŭ hety aŭtorak25

«Moža, Korž mianie i nie pamiataje». Nobieleŭski łaŭreat Aleś Bialacki raskazaŭ, adkul viedaje Vaniu Dźmitryjenku i Maksa Karža1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Anžalika Mielnikava paśla źniknieńnia nabyła dźvie kvatery ŭ Minsku9

Anžalika Mielnikava paśla źniknieńnia nabyła dźvie kvatery ŭ Minsku

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić