Zisier: Pakul «Linija Stalina» budzie mieć ciapierašniuju nazvu — nahi majoj tam nie budzie
Ułaśnik tut.by pravioŭ
Juryj Zisier pravioŭanłajn-kanfierencyju na sajcie «Radyjo Svaboda». Prapanujem niekatoryja jahonyja adkazy na pytańni čytačoŭ.
Jak vy staviciesia da Zianona Paźniaka i ci ličycie vy jaho nacyjanalnym lideram Biełarusi?
Mnie zdajecca, heta jaskravy prykład čałavieka, jaki ščyra dbaje pra nacyjanalnyja intaresy. Tamu čas ad času jon robić bolš dakładnyja vysnovy, čym šmat chto z palitykaŭ i analitykaŭ. Liču takim jahony kamentar pa sytuacyi sa švedzkim samalotam. Ale nacyjanalny lider Biełarusi musić aryjentavacca na intaresy bolšaj častki nasielnictva. Na žal, heta Z. Paźniak nie ŭličvaŭ u svajoj dziejnaści. Mienavita heta prademanstravali vybary
Čamu Vaš partał całkam rasiejskamoŭny? Čamu Vy trymajecie svoj partał u rasiejskim infarmacyjnym poli (za niaznačnym vyklučeńniem)?
Ja liču, što prynaležnaść partała da Biełarusi vyznačajecca nia tolki movaj, ale pierš za usio źmiestam, jaki ŭ nas całkam biełaruski. Bolš za toje: my drukujem častku materyjałaŭ na biełaruskaj movie, i ich kolkaść, jak vy sami možacie bačyć, raście. My budziem heta rabić i dalej. I heta pry tym, što biełaruskamoŭnym interfejsam partała karystajucca ŭsiaho kala 1.4% naviedvalnikaŭ.
Isnujuć nieabvieržnyja dokazy poŭnaha kantrolu paštovaha sierviera tut.by z boku KDB. Usia paštovyja skryni na tut.by skanujucca śpiecłužbami Biełarusi na peŭnyja słovy. U pieraliku słoŭ, jakija pryciahvajuć uvahu
Ja čuju hetu kanśpiralahičnuju versiju užo 12 hod. Była by cikava aznajomicca ź «nieabvieržnymi dokazami». Da nas nikoli nie źviartaŭsia nichto z «orhanaŭ» z patrabavańniem dać dostup da paštovaha servera, nia kažučy pra skanavańnie. S 2009 hoda paštovyja skrynki TUT.BY raźmiaščajucca na serverach kampanii Google, tamu ŭsie pytańni pra biaśpieku našaj pošty treba adrasavać kampanii Google. Treba mieć na ŭvazie toje, što na šlachu ad adpraŭnika da atrymalnika pošty infarmacyja (miž inšym, jak i lubaja infarmacyja ŭ Siecivie) idzie praz šmat (zvyčajna dziasiatki) vuzłoŭ pieradačy dadzienych. Ich skanavańnie robatami, jakija apisaŭ sp. Mia, technična mahčymaje. Ale my nia majem da jaho dačynieńnia i nikomu nikoli nie davali dostup da našych paštovych serveraŭ. Bolš za toje, paŭtarusia, nichto i nie prasiŭ, tamu što dla skanavańnia isnujuć bolš prostyja techničnyja sposaby, jakija nie patrabujuć našaj zhody i navat viedama. Ułasna kažučy, jany dastupny zvyčajnamu sysadminu chatniaj abo karparatyŭnaj sietki.
Jakaja na Vašuju dumku mahła by być alternatyŭnaja nazva «Linii Stalina»?
«Muzej vajennaj techniki i technalohij». Pakul muzej budzie mieć ciapierašniuju nazvu — nahi majoj tam nia budzie.
Chutka 25 sakavika, dzień abviaščeńnia Biełaruskaj Narodnaj Respubliki. Jaki Vaš asabisty stasunak da BNR? Ci budzie tut.by niejkim čynam śviatkavać razam ź Biełarusami hetuju datu?
Tak, dla nas heta taksama asablivy, uračysty dzień. Viadoma, u nas buduć publikacyi, pryśviečanyja hetaj dacie, a taksama budziem sačyć za tym, što budzie adbyvacca ŭ hetyja dni.
Situacyja nakont vašaha žurnalista Čudziancova. Skažycie. kali łaska, čamu vy zvolnili jaho? Jon dobry žurnalist i, z vašych słovaŭ, narakańniaŭ da jaho jak da žurnalista nie było. A toje, što jon vykazvaŭsia ŭ sac.sietkach — heta ŭ pryvacie, nie pracoŭny čas i h.d. Choć ja zusim nie padzialaju pohlady sp. Čudziancova, zusim jon mnie niepryjemny, ale liču, što, toje, što zaraz adbyvajecca — heta ckavańnie jaho. I Vy dałučylisia da hetaha. Ci tak pavinien pastupać pracadaŭca sa svaimi padnačalenymi? Ci heta źjaŭlajecca dla vas normaj? I ci tak vy b adnieślisia da kožnaha svajho žurnalista?
Uładzimier sapraŭdy dobry žurnalist, da taho ž mienavita jon vystupiŭ u abaronu dobraha imia partału. Ale srodki, jakimi jon heta rabiŭ, byli, na žal, absalutna nieprymalnymi. Žurnalist — publičnaja asoba, sacyjalnyja sietki — publičnaja prastora, i styl palemiki ŭ sacyjalnych sietkach, tym bolš palemiki, źviazanaj z prafesijnaj dziejnaściu žurnalista, adbivajecca na reputacyi medyja, u jakim jon pracuje. Kryć matam svaich apanentaŭ, u tym liku žančyn, rabić pahroźlivyja namioki na los Hienadzia Karpienki, žadajučy jaho svaim apanentam — heta
Jak zrabić tak, kab ludzi, jakija žyvuć u Biełarusi, pačali razmaŭlać na rodnaj movie?
Partał pracuje nad hetym pytańniem, pavialičvajučy lik publikacyj na biełaruskaj movie i adznačajučy «Dzień biełaruskaj movy», ja ŭžo adkazvaŭ vyšej. Jak zrabić, kab usie pierajšli na biełaruskuju — nia viedaju, ale dakładna nie prymusam. Vierahodna, šlacham abaviazkovych ekzamenaŭ pa biełaruskaj i ruskaj movach u škołach (a nie «na vybar», jak heta robicca ciapier); bolš aktyŭnym užyvańniem movy ŭ «prasunutych sferach» — reklamie i PR; bolš miakkaj padatkovaj palitycy ŭ adnosinach da vydańniaŭ na biełaruskaj movie. Kali pytańnie tyčycca asabista mianie, to ja sprabuju razmaŭlać
Arhkamitet pa «Dniu Voli»: Spadar Zisier, vy chočacie pazicyjenavać sabie i sajt tut.baj, jak niezaležnyja ad uładaŭ subjektaŭ. Vaš resurs moža kankuravać z pradziaržaŭnymi TV kanałami. Da Vas nasupnaja prapanova. Pakolki apazicyja nie maje vyjści na dziaržaŭnyja ŚMI, ci hatovy byli b Vy, kab raźmieścić banier zaprašeńnia na šeście 24.03 na svaim sajcie? Kali zaraz nie, to paśla aficyjnaha dazvołu Minharvykankama naprykład. Dziakuj za adkaz pa sutnaści.
U nas na partale vyviešanaja publičnaja damova «Praviły karystańnia biełaruskim partałam tut.by», a taksama visiać praviły raźmiaščeńnia reklamy, i tam dakładna skazana, što palityčnaja reklama nie źmiaščajecca na partale. My nia budziem parušać ułasnyja praviły.
Kali apošni raz Vam było soramna?
Mnie ŭvieś čas soramna, što mała času pravodžu ź siamjoj, sa svaimi rodnymi. Choć ja farmalna i syšoŭ z pasady kiraŭnika, ale ŭsie roŭna niejak — praca, praca, praca. A za rašeńni, jakija prymaju na pracy, nu i ŭ hramadzkim žyćci — nie, nia soramna. Pra niekatoryja škaduju. Ale i za ich saromiecca nia baču padstavaŭ.
Kamientary