Kultura

Korań našaha roku

Słavu Koraniu — 50

Soła Viačasłava Korania lohka paznać. Spačatku jon kidaje ŭ zalu nizki hitarny huk. Huk raście, zapaŭniaje saboju najaŭnuju prastoru, vibruje, uźnosicca da śvistu. Potym palcy kranajucca ź miesca, niazmušana prabiahajuć hryf z kanca ŭ kaniec, namacvajuć patrebnuju harmoniju, pałaniajuć jaje, splatajučy vakoł sietku z hukaŭ, bieručy ŭsio šyrej i šyrej, raptam — vylet u inšuju tanalnaść, na flažalety, abryŭ. Emocyi abrynajucca na słuchačoŭ z kancertnaj aparatury. Tvar Korania zastajecca nieprabivalna biezemacyjnym. Jahonaje soła — nia sposab samazachapleńnia. Chutčej nieabchodnaść vykazacca. Tolki «Ulis» daje Koraniu mahčymaść nie maŭčać.

«Heta moj apošni prajekt. Ja ź jaho nikudy nie pajdu», — kaža Korań. «Ulis» daje jamu mahčymaść zastavacca saboj. Jak i Korań «Ulisu». U hurcie mohuć źmianiacca bubnačy-basisty, heta ŭsio nieistotna. Bo jość daminanta: Słava Korań, jahonaja hitara, jahony ciaženny čamadan-pracesar z nadpisam «Ulis». Treba bačyć, jak Słava lohieńka pamachvaje im, idučy na kancert. A kancertaŭ mała, a FM krucić chlastovych-smołavych, a viečnaja patreba ŭ hrašach ciśnie. «Ty što dumaješ, ja b technična nia zmoh ihrać inšuju muzyku?» — pryŭźniaŭ raz bryvo Słava, kali zahavaryli pra apapsieńnie rokieraŭ. U biełaruskaj kultury była asoba, roŭnaja svaim niežadańniem dastasoŭvacca da abstavinaŭ, navat kali ŭsio suprać ciabie. Łarysa Hienijuš.

Ty — Pan ziamli,

Ja — pan svajho sumleńnia,

I nada mnoju ty nie haspadar...

Vierycie ci nie, heta lubimy Koranieŭ vierš.

Słava Korań — niaprosty čałaviek. Jon pamiatlivy na staryja kryŭdy, hiperpatrabavalny da svaich muzykaŭ, jon uvažliva čytaje ŭsio napisanaje pra jaho «Ulis». I, kali što nia tak, moža pryjści ŭ redakcyju vyśviatlać adnosiny. Korań niazručny, bo nia mirycca ź ciopłym miescam rok-dynazaŭra. Nia ličyć «Tancy na dachu», jakija zrabili «Ulis» karalom našaha roku, najlepšym albomam. Korań idzie dalej. Jon u ruchu. Jon čytaje katalohi, kab raźbiracca ŭ najnoŭšaj muzyčnaj aparatury, jon słuchaje śviežuju muzyku, jon zapisvaje maładyja hurty, jon repetuje. Muzyki, jakija hrajuć ciapier va «Ulisie», — pa hadoch jamu jak dzieci. Na jaho kancertach bahata moładzi, jakaja nikoli nia čuła «Čužanicu» i «Krainu doŭhaj biełaj chmary». Korania heta nie napružvaje. Jon piša novyja pieśni. Jahonaja Itaka jašče daloka. Jamu tolki piaćdziasiat.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Minski školnik praspaŭ prypynak. Ale kiroŭca aŭtobusa davioz jaho dadomu!

Minski školnik praspaŭ prypynak. Ale kiroŭca aŭtobusa davioz jaho dadomu!

Usie naviny →
Usie naviny

«Napeŭna, horš nie budzie». Łukašenka vynajšaŭ sposab, jak źbirać vialikija ŭradžai na piasku15

«Čamu ja pavinien dakazvać, što nie darmajed?» Pradprymalnika z Homiela pamyłkova zapisali ŭ niezaniatyja — jon daviedaŭsia tolki paśla vializnych rachunkaŭ za kamunałku23

Padziemny pierachod pad hałoŭnym skryžavańniem Minska ŭtrymlivajuć padporkami. Ci jość tut niebiaśpieka dla ludziej?

Pryznali «ekstremisckaj» knihu z uspaminami eks-supracoŭnika NKVD, aryštavanaha ŭ 1937 hodzie6

«Vaša zvyčka jeści makarony jak harnir…» Što šakuje italjanca ŭ Biełarusi22

USU nanieśli ŭdar pa zavodzie «Kremnij Eł» u susiednim ź Biełaruśsiu Bransku6

Cichanoŭskaja, mahčyma, adznačyć Dzień Voli ŭ Kijevie14

Prybytak Volkswagen upaŭ na 44%. Kancern skarocić 50 tysiač pracoŭnych miescaŭ u Hiermanii21

Zialenski: Struktura rasijskich strat — 62% zabitych i 38% paranienych3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Minski školnik praspaŭ prypynak. Ale kiroŭca aŭtobusa davioz jaho dadomu!

Minski školnik praspaŭ prypynak. Ale kiroŭca aŭtobusa davioz jaho dadomu!

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić