Źbirańnie jahadaŭ časta i ŭsio bolej nabyvaje varvarskija formy. Piša Mikoła Busieł z Dubrovy (Śvietłahorski rajon).
Les — naša bahaćcie. Heta nie parožniaja fraza. Sioleta ŭ našych lasach narasło bahata čarnic, i, kab trochi prydbać hrošaj lud kinuŭsia na źbirańnie dzikarosłych.
Ale źbirańnie časta i ŭsio bolej nabyvaje varvarskija formy. Pieravažnaja balšynia zborščykaŭ užyvaje dla zboru čarnic admysłovyja hrabiancy. Naleta paśla takich hrabiancoŭ jahad nie budzie, bo jany abłuzvajuć razam z pładami i liście. Ekałahičnaja słužba robić rejdy, štrafuje za hrabiancy. Nadoječy złavili ŭ jahadniku z takim ahrehatam navat dyrektarku škoły, dali miljon štrafu, ale taja, kažuć, praz karupcyjny łancužok zdoleła źnizić pamier kary da tryccaci tysiač.
Druhaja biada — zaśmiečvańnie lesu płastykam z butelek. Nichto nie zabiraje ich ź lesu nazad. Kali tak budzie dalej, to plašak praz kolki hadoŭ budzie bolej, čym jahad. Tut užo tre štrafavać handal za niearhanizacyju zboru kaštoŭnaj syraviny i žorstkaha śmiećcia.
Varvarskich zborščykaŭ bahata, ekałahistaŭ mała. Dzie ž henaje słavutaje «patryjatyčnaje vychavańnie» i jahony plon?
-
Fiaduta pra Aŭtuchoviča: U dvoryku «Amierykanki» jon uparta rabiŭ praktykavańni, imknučysia padtrymlivać siabie ŭ formie
-
Ci jość siarod siłavikoŭ u turmach i kałonijach dobryja ludzi? Adkazvaje Łosik
-
Jakaja budzie damova ZŠA ź Iranam, pakul niajasna, ale biełarusam plavać na detali. Važna, kab jana była
Kamientary