Ad redakcyi4343

Rasijski ŚMI abvinavačvaje «Našu Nivu» ŭ falsifikacyi apytańnia. Voś čamu heta chłuśnia i zvyčajnyja palityčnyja razborki

Aŭtary rasijskaha libieralnaha SotaProject pierakananyja, što nasamreč aŭdytoryja «Našaj Nivy» nie padtrymlivaje Śviatłanu Cichanoŭskuju jak nacyjanalnaha lidara.

Śviatłana Cichanoŭskaja. Fota: Ofis Cichanoŭskaj

Ranicaj 4 žniŭnia «Naša Niva» apublikavała ŭ svaim telehram-kanale apytańnie nakont statusu Śviatłany Cichanoŭskaj. Pa stanie na hety momant prahałasavała kala 3000 čałaviek, 78% ź ich padtrymlivajuć ideju taho, što Cichanoŭskaja budzie ličycca nacyjanalnym lidaram Biełarusi da momantu, pakul u krainie nie buduć praviedzienyja svabodnyja vybary.

Hetaja apytanka aburyła rasijski telehram-kanał SotaProject (131 tysiača padpisčykaŭ). «U kantralavanym Cichanoŭskaj vydańni falsifikavali adabreńnie jaje biesterminovaha kiraŭnictva biełaruskaj apazicyjaj», — artykuł pad takim zahałoŭkam apublikavała redakcyja SotaProject.

Jakija arhumienty pryvodziacca? «Padkantrolnaści» — nijakich. «Falsifikacyi» — toj fakt, što ŭ emodzi pad apytankaj «NN» hramadskaje mierkavańnie inšaje. Maŭlaŭ, 85% vystaŭlenych emodzi pad apytankaj — niehatyŭnyja. I z hetaha robicca biezapielacyjnaja vysnova, što prastaŭlenyja emodzi — pravilnyja, a hałasy ŭ apytancy — falsifikavanyja.

Davajcie vielmi prosta patłumačym, čamu abvinavačvańnie SotaProject absurdnaje. Samo pa sabie jano nie maje nijakaha hramadskaha značeńnia, ale dobra pakazvaje, jak stvarajecca postpraŭda ŭ internecie.

Kolkaść udzielnikaŭ apytańnia ŭ Našaj Nivie realistyčnaja, a kolkaść emodzi-reakcyj — anamalnaja

Uviečary 3 žniŭnia na kanale «NN» było apublikavanaje inšaje apytańnie — nakont idei Andreja Jahorava častkova lehitymizavać Łukašenku ŭzamien za vyzvaleńnie palitviaźniaŭ? U im pryniali ŭdzieł amal 4000 čytačoŭ, a reakcyj było pakinuta 84.

Papiaredniaje apytańnie «NN» datyčyłasia vybaru biełarusaŭ pamiž Trampam i Charys. Tady prahałasavała 3700 čałaviek, a reakcyj było 118.

Možna zirnuć jašče raniejšyja. Apytańnie pra jaŭku ŭ Kaardynacyjnuju radu sabrała 2500 hałasoŭ i 70 reakcyj, pra palot Maryny Vasileŭskaj u kosmas — 3800 hałasoŭ i 129 reakcyj.

To-bok na kanale NN siaredniaja kolkaść udzielnikaŭ apytanak — kala 3000-4000 čałaviek. A pakidajuć jany kala 100-120 emodzi.

A voś pad apytańniem pra Cichanoŭskuju kolkaść pastaŭlenych emodzi-acenak pieravysiła 950! Tamu anamalija — jakraz kolkaść emodzi (bolšaść jakich akazałasia niehatyŭnaj).

Za toj čas, što rychtavaŭsia hety tekst (kala hadziny) kolkaść udzielnikaŭ apytańniaŭ vyrasła pryblizna na 7%. A voś kolkaść emodzi zastałasia faktyčna takoj samaj i amal nie źmianiajecca. Heta jašče adno śviedčańnie taho, što vystaŭleńnie emodzi było adnamomantavym — ale pa-raniejšamu niezrazumieła, chto arhanizavaŭ hety «nalot».

Inšyja telehram-kanały nie akazvali ŭpłyvu na hałasavańnie

Moža być, niejkija papularnyja kanały pakinuli ŭ siabie spasyłku na apytańnie, i na «Našaj Nivie» prahałasavała ich aŭdytoryja? Nie. Repost byŭ tolki adzin, u kanał z 16 padpisčykami.

Aproč taho, karystalniki pierasyłali apytanku adzin adnamu 37 razoŭ. Taksama apytańnie raźmiaścili ŭ troch publičnych kanałach i čatach. Heta zhadanaja vyšej SotaProject i jašče dva małaznačnyja resursy, u jakich tolki paru sotniaŭ čytačoŭ.

To-bok kali vyniki i mahli častkova skazicca, to tolki za košt hałasavańnia aŭdytoryi SotaProject (pieravažna rasijskaj, jakaja maje mała dačynieńnia da biełaruskaj palityčnaj situacyi).

Ale pakolki ŭsio ž kolkaść udzielnikaŭ hałasavańnia nie pieravyšaje typovuju dla našaha kanała, možna mierkavać, što hałasavała pieradusim tolki aŭdytoryja NN.

Dopis SotaProject — palityčnyja razborki

Ale čamu rasijskaje libieralnaje vydańnie ŭvohule źviarnuła takuju pilnuju ŭvahu na heta apytańnie pra Śviatłanu Cichanoŭskuju?

Usio vielmi prosta. Raniej SotaProject pisała pra Biełaruś hady ŭ rady — infarmujučy svaju aŭdytoryju pra asnoŭnyja naviny, ale nie stvarajučy aryhinalnaha kantentu. Situacyja źmianiłasia, kali śpiecyjalnym karespandentam SotaProject abvieściła siabie Beła Foks.

Beła Foks. Fota E. Blažio / LRT nuotr.

Chto takaja Beła Foks? Błohierka z palityčnymi ambicyjami. U červieni 2021 hoda Beła Foks, tady viadučaja Radyjo Unet, ustupiła ŭ kaalicyju ŠOS (Štab abjadnanych siłaŭ) — razam z Volhaj Karač, Dźmitryjem Ščyhielskim, Paŭłam Kułažankam i inšymi praciŭnikami Śviatłany Cichanoŭskaj. Mnohija ź ich udzielničali ŭ zum-kanfierencyjach, za jakija aryštavali Alaksandra Fiadutu, Ryhora Kastusiova i Jurasia Ziańkoviča.

«Naša Niva» tady napisała artykuł pra heta, i za ŭdzieł u hetaj palityčnaj aktyŭnaści Bełu Foks zvolnili z Radyjo Unet. Jana paličyła, što straciła pracu mienavita z-za «Našaj Nivy».

Kaalicyja ŠOS razvaliłasia, ale pohlady jaje ŭdzielnikaŭ zastalisia raniejšymi. Jany — i Beła Foks taksama — zaciata krytykujuć Śviatłanu Cichanoŭskuju pry luboj nahodzie. Naturalna, majučy na heta zakonnaje prava, svabodu słova nichto nie admianiaŭ.

Asabisty telehram-kanał žurnalista (ci ŭsio ž palityka?) Beły Foks maje ŭsiaho 300 padpisčykaŭ i minimalny ŭpłyŭ na miedyjarynku. Zatoje ciapier jana znajšła vialikuju placoŭku dla vykazvańnia svajoj palityčnaj pazicyi — SotaProject. Chto ciapier staŭ asnoŭnymi ekśpiertami pa biełaruskim pytańni na SotaProject? Pavieł Usaŭ i Dźmitryj Bałkuniec.

«Naša Niva» miarkuje, što SotaProject stała zakładnikam palityčnaj pazicyi svajoj aŭtarki. My ličym, što vydańnie musić paprasić prabačeńnia za svaje biespadstaŭnyja abvinavačvańni na adras «Našaj Nivy» ŭ falsifikavańni vynikaŭ hałasavańnia i «padkantrolnaści» niejkim palityčnym siłam.

Kamientary43

  • Bela Foks
    04.08.2024
    Ja kiepskaja dziaŭčynka, a moj niknejm šturchaje dumać, što ja aktorka kina, a nia blohierka.
    Čytajcie idejna čystych dziaŭčynak, a nie adchilajučychsia ad linii partyi
  • Za Svabodu!
    04.08.2024
    Karač znoŭ ulapałasia ŭ Rasiju i dobrych ruskich, druhija niachaj zajmucca svajoj krainaj, a pieršaja niachaj šukaje siabie inšuju krainu, a nie Litvu, jakaja ličyć jaje suviaznoj s rasijskimi śpiecsłužbami.
  • Hieorhijeŭna Pieršaja
    04.08.2024
    Ja Bahinia apytanak, a emadzi stychija spadaryni Karačychi

Pratasieviču admianili hihancki štraf, i jon palacieŭ na adpačynak u Dubaj8

Pratasieviču admianili hihancki štraf, i jon palacieŭ na adpačynak u Dubaj

Usie naviny →
Usie naviny

Były ministr abarony Vialikabrytanii prapanavaŭ vystavić ultymatum Pucinu2

Čyje žamčužyny rassypalisia ŭ Mahilovie3

«Baćki nie razumieli, jak možna za kimści danošvać». Biełarusy raskazali, čamu zakuplajucca ŭ sekand-chendach

Jak rasijskija vajskoŭcy pierastralali adzin adnaho — dramatyčnaja historyja z-pad Łuhanska7

Pamior šmathadovy viadoŭca KVZ Alaksandr Maślakoŭ6

«Usio, što ciapier adbyvajecca, heta zdrada. Zdradniki siadziać u Kramli». U Rasii ŭzbuntavaŭsia Z-błohier7

Nakolki my ad ich adstajom: jak Kapienhahien pieratvarajecca ŭ horad biez vykidaŭ i jak kapienhahiency inakš arhanizujuć svajo žyćcio26

Biełarusy pieramahli ŭ futboł Luksiemburh VIDEA6

U Lelčycach Dzień horada praviali ŭ dymie z čarnobylskaj zony3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Pratasieviču admianili hihancki štraf, i jon palacieŭ na adpačynak u Dubaj8

Pratasieviču admianili hihancki štraf, i jon palacieŭ na adpačynak u Dubaj

Hałoŭnaje
Usie naviny →