Ježa

Hrybnaja poliŭka — strava, što ratuje luby harnir

Stravy z hryboŭ zdaŭna składajuć značnuju častku biełaruskaj nacyjanalnaj kulinarnaj tradycyi. Hryby padavali i jak asnoŭnuju haračuju stravu, i ŭ jakaści zakuski, i jak nieabchodny aramatyčna-smakavy kampanient da mnohich sousaŭ i supoŭ. «Budźma» prapanuje pryhatavać viarškovuju hrybnuju poliŭku, jakaja vyłučajecca svaim dalikatnym smakam i pasuje praktyčna da luboha harniru.

Jak hryby ratavali smak straŭ?

Našyja prodki spakon viakoŭ źbirali, narychtoŭvali i hatavali hryby. Navat paet Adam Mickievič u tvory «Pan Tadevuš» zhadaŭ źbirańnie hryboŭ, jak tahačasnuju zabavu:

Talmienu zanudzili hetyja doŭhija svary,
chacieła prajścisia na dvor i šukała ŭžo pary;
z kałka ŭziała košačyk: «Baču, ŭ pakoi, panočki,
zastacca źbirajciesia, ja ž idu ŭ les pa hrybočki;
chto łaska, za mnoju». Skazała, čyrvon-karalovy
svoj šal abvivajučy la hałavy, kašmirovy;
rukoju ŭziała Padkamorych maleńku panienku,
druhoj padchiliła sabie až da kostak sukienku,
Tadevuška moŭčki za joj na hryby paśpiašaŭsia.
Zamier pahulanki adrazu Sudździ spadabaŭsia,
znašoŭsia bo sposab raźniacca kryklivaha sporu;
dyk kryknuŭ: «Panoŭje, chadziem pa hryby ŭsie da boru!
Chto z ryžykam najcharašejšym k zastollu prybudzie,
pry najkarašejšaj paniency siadzieci jon budzie,
i sam sabie vybiera. A kali znojdzie hryb dama,
to najkarašejšaha voźmie chłapčynu taksama».

U tradycyjnaj kuchni hryby hatavali pa-roznamu: i jak asnoŭnuju haračuju stravu, i ŭ jakaści zakuski, i jak nieabchodny aramatyčna-smakavy kampanient da mnohich sousaŭ i supoŭ. Našy prodki zvyčajna dadavali ŭ bulon usiaho adzin hrybok, 2-3 hryba — u harochavy sup abo kapuśnik, u kaladny boršč — nie mienš za žmieniu. Hryby słužyli niezamiennym dadatkam da mnohich miasnych straŭ, da dzičyny, ptuški, da niekatorych rybnych straŭ, ź imi hatavali tušanuju kapustu, bihas i mnohija inšyja tradycyjnyja smakoćci. Časam usiaho adzin sušany hryb «ratuje» stravu, u jakoj mała smaku.

U XVIII stahodździ raście papularnaść francuzskaj kuchni na stałach šlachty i padčas vytančanych abiedaŭ, jakija ładziacca karalom Stanisłavam Aŭhustam, źjaŭlajucca pieršyja i vielmi darahija ŭ tyja časy šampińjony. Pastupova, kali ich stali vyroščvać u chatnich umovach, jany zaniali tryvałaje miesca ŭ šlachieckaj kuchni. Ale samymi smačnymi hrybami zaŭsiody ličylisia lasnyja. Poliŭka ź imi — lepšy dadatak da kašy ci blinoŭ, a potym da bulby i dranikaŭ.

Recept viarškovaj hrybnoj poliŭki

Inhredyjenty:

• Hryby lasnyja — 400 hramaŭ
• Cybula — 100 hramaŭ
• Časnok — 2-3 zubčyki
• Alej — 2 stałovyja łyžki
• Viarški 10% — 250 mililitraŭ
• Muka — čajnaja łyžka
• Harčyca — čajnaja łyžka
• Sol i pierac — pa smaku

Pryhatavańnie

1. Lasnyja hryby narezać i pramyć, advarvać kala 20 chvilin, vadu źlić. Kali ŭ vas lisički abo baraviki — ich možna nie advarvać. Taksama možna vykarystoŭvać dreŭnavuški ci šampińjony, ale strava budzie nie takoj nasyčanaj hrybnym smakam.

2. Narezać paŭkolcami cybulu, krychu prysmažyć na alei i ŭsypać hryby.

3. Smažyć na nievialikim ahni, čas ad času pamiešvajučy i dadaŭšy drobna pasiečany časnok. Smažyć treba, pakul cybula i hryby nie stanuć załacistaha koleru, a vodar časnaku pierastanie vostra adčuvacca.

4. U viarški dadać pa łyžačcy harčycy i muki, dobra raźmiašać, kab nie było kamoŭ. Da amal hatovych hryboŭ dadać zapraŭku, davieści sous da kipieńnia i pravaryć ciaham 2-3 chvilin. Pasalić i papierčyć na svoj hust.

Hatovuju poliŭku padavajcie z vašym lubimym harniram. Doŭhi čas našyja prodki hatavali taki łasunak da hračanaj kašy. Dla vodaru stravu pierad padačaj možna prysypać zielaninaj.

Smačna jeści!

Kamientary

 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Ciapier čytajuć

Chto toj čaćviorty vajskoviec ZŠA, jakoha dahetul šukajuć? I jaki amal supadaje pa ŭzroście z amierykancam, zatrymanym pad Maładziečnam5

Chto toj čaćviorty vajskoviec ZŠA, jakoha dahetul šukajuć? I jaki amal supadaje pa ŭzroście z amierykancam, zatrymanym pad Maładziečnam

Usie naviny →
Usie naviny

U Biełaruś ekstradavali kilera bandy Marozava. Ciapier jaho rasstralajuć? A voś i nie1

Vajskovuju mašynu z amierykanskimi vajskoŭcami, što zatanuła na palihonie ŭ Litvie, dastali

U Italii zatrymali rumynaŭ, što mianiali staryja biełaruskija kupiury na jeŭra1

Tramp: Zialenski choča vyjści sa ździełki pa minierałach14

«Prosta ŭ straŭnik myšy zalivajem dozu ałkaholu». Navukoviec — niasumna pra azempik, tłušč, ałkahol i źmienu hienaŭ1

U Kaardynacyjnaj radzie stvaryli pracoŭnuju hrupu pa pytańni źniknieńnia śpikierki Mielnikavaj32

U Murmansku čałaviek zabraŭsia na dach šmatpaviarchovika i pačaŭ stralać. Jaho niejtralizavali tolki praź dźvie hadziny6

Były dypłamat i były deputat Savinych ulapaŭsia ŭ partyju Hajdukieviča11

«Ja nie žartuju. Šmat chto choča, kab ja heta zrabiŭ». Tramp nie vyklučyŭ, što pojdzie na treci termin26

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Chto toj čaćviorty vajskoviec ZŠA, jakoha dahetul šukajuć? I jaki amal supadaje pa ŭzroście z amierykancam, zatrymanym pad Maładziečnam5

Chto toj čaćviorty vajskoviec ZŠA, jakoha dahetul šukajuć? I jaki amal supadaje pa ŭzroście z amierykancam, zatrymanym pad Maładziečnam

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić