Ihar Tur: Bolš za ŭsio nie spadabałasia ŭ Hiermanii, u Hamburhu žachliva śmiardzić
«Absalutnaja bolšaść žyvie značna horš za nas», a niaŭdziačnyja biełarusy nie ceniać hetaha, śćviardžaje Ihar Tur, člen łukašenkaŭskaha puła, viadučy prahramy «Prapahandy».

Tur kaža, što byŭ u 26 krainach - Mjanma stała 26‑j krainaj, dzie jon pabyvaŭ. «Biełarusy i Biełaruś — samyja cudoŭnyja», — havoryć Tur, pry hetym nie admaŭlajučy sabie ŭ tym, kab u łukašenkaŭskaj maniery padakarać biełarusaŭ.
«Choć nam usio roŭna zaŭsiody niedastatkova dobra i viečna čahości nie chapaje. Kali zimoj šmat śniehu, kryčym: žach, zavaliła! Kali śniehu niama, pytajemsia: što heta za zima takaja biazhłuzdaja? Kali leta haračaje, nyjem: kali skončycca hetaje piekła… Kali chałodnaje, patrabujem sonca. A treba tolki zrazumieć, što ničoha idealnaha ŭ śviecie nie isnuje. Prosta kudy-niebudź źlatajcie. Tolki chadzicie nie pa turystyčnych maršrutach, a pahladzicie ŭsio jak jość», — raić jon.
Jon kaža, što «absalutnaja bolšaść ludziej na płaniecie žyvuć značna horš za biełarusaŭ. Značna!»
A najbolš jamu nie spadabałasia ŭ Hiermanii.
«My byli ŭ Hamburhu, i heta maksimalna brudny horad, dzie žudasna śmiardzić i šmat bamžoŭ. Časta z hetym sutykaŭsia: toje, što ŭ nas mnohija ličać za raj, na pavierku akazvajecca pramoj supraćlehłaściu. Papadarožničaŭšy pa płaniecie, razumieješ, jak nam pašancavała naradzicca i žyć u Biełarusi».
Ciapier čytajuć
«Pa-biełarusku «Słana» Filipienki nabyvali bolš achvotna, čym pa-rusku». Jakija knihi siońnia ŭ topie? Intervju z kiraŭnicaj vydaviectva Gutenberg Publisher
«Pa-biełarusku «Słana» Filipienki nabyvali bolš achvotna, čym pa-rusku». Jakija knihi siońnia ŭ topie? Intervju z kiraŭnicaj vydaviectva Gutenberg Publisher
«Heta ryzykoŭna dla Biełarusi». Zialenski zajaviŭ, što Rasija raźmiaščaje abstalavańnie dla naviadzieńnia šachiedaŭ na dachach biełaruskich šmatpaviarchovikaŭ
Kamientary