«Doŭhija śpicy lažać na darozie. Mohuć i ŭ šyny prylacieć». Kiroŭcy hadajuć, što heta
Čytačy vydańnia «Anłajnier» raskazali pra toje, što ŭ Minsku na darozie im stali sustrakacca dziŭnyja pradmiety: roznaj daŭžyni, vuzkija, jak śpicy ci drot, — užo viadoma, što jany mohuć utykacca ŭ elemienty abarony kuzava. Aŭtamabilisty hadajuć, što heta takoje, a taksama aścierahajucca, što takaja śpica moža vielmi prosta pratknuć koła.

Što za śpicy ŭ Nissan?
«Ja ŭbačyŭ takuju śpicu na svaim Nissan N7. Padumaŭ spačatku, što paroh adsłojvajecca. Paciahnuŭ — śpica pačała hnucca. Pryhledzieŭsia: jana, akazvajecca, z abarony tyrčała. Nu, ja vykałupaŭ jaje», — raskazaŭ «Anłajnieru» čytač.
«Skinuŭ u čat, akazałasia, što jašče jak minimum adzin čałaviek znachodziŭ u siabie takuju ž śpicu. Vyrašyli, što heta dakładna niešta z mašyny. A potym źjaviŭsia treci čałaviek, jaki znajšoŭ takija śpicy ŭ horadzie, jany prosta valalisia na darozie».
Videa zroblena na praśpiekcie Pieramožcaŭ u Minsku. Miarkujučy pa im, tam vyjavili adrazu niekalki śpic roznaj daŭžyni. Źviartaje na siabie ŭvahu tralejbusnaja linija, jakaja prachodzić u hetym miescy.
Pra tralejbusnyja prablemy
Užo nie raz pisałasia pra toje, što vilhotnaje nadvorje ŭ spałučeńni z apracavanaj sollu prajeznaj častkaj stvaraje niespryjalnyja ŭmovy dla kantaktnaj sietki tralejbusaŭ — pravady, kažučy pa-prostamu, iskrać i «harać». Śpiecyjalisty ŭžo tłumačyli, što z-za praboju izalacyi na śpiecčastkach kantaktnaj sietki adbyvajecca karotkaje zamykańnie. Heta źjaŭlajecca vynikam asiadańnia paroŭ soli z-za bahataha pasypańnia darohi antyhałalodnym reahientam.
«Viadoma, napružańnie zdymajecca adrazu ž, i, pakul sietka zamknionaja, tok padavacca nie budzie. Heta nie niebiaśpiečna, chiba što ŭ momant uspyški pad iskrami lepš nie apynacca. Inšaja sprava — abryŭ linii pad napružańniem. I kožnaha kiroŭcu tralejbusa instruktujuć u hetym vypadku adrazu ž paviedamlać u dyśpietčarskuju ab zdareńni», — raskazaŭ karespandentu «Anłajniera» čytač, jaki daŭno pracuje ŭ śfiery hramadskaha transpartu.
Voś u znaŭcaŭ Nissan, jakija znajšli dziŭnyja śpicy na svaich aŭto, i ŭźnikła viersija: a ci nie mahli hetyja śpicy być źviazanyja ź iskrystymi tralejbusnymi pravadami?
Viersija: heta nie śpica, heta — ščup
Paćvierdžanaj infarmacyi pra pachodžańnie tak zvanych śpic, a taksama pra toje, jak jany apynulisia na darozie, pakul niama. Ale jość viersija, jaje prapanavaŭ usio toj ža čytač, jaki pracuje ŭ śfiery hramadskaha transpartu.
«Z vyhladu heta padobna na ščupy, jakija ŭstaloŭvajucca ŭ tralejbusach i datykajucca pry ruchu da ziamli — dla taho kab elektronika razumieła, kali adbyvajecca ŭciečka. Kali idzie praboj na korpus, to budzie i zamykańnie ź ziamloj — tady prybor kantrolu toka-ŭciečki spracuje na adklučeńnie. Takija ščupy zabiaśpiečvajuć zaziamleńnie», — raskazaŭ surazmoŭca.
Ci mohuć iskrystyja pravady i ščupy, što lažać na darozie (kali heta i praŭda jany), być źvieńniami adnoj pryčynna-vynikovaj suviazi? Inakš kažučy, ci moža zamykańnie pryvieści da taho, što taki ščup advalicca i zastaniecca lažać na asfalcie paśla prajezdu tralejbusa?
«Naŭrad ci, prynamsi na majoj praktycy takoha nie było, — ličyć naš čytač. — Chutčej prosta adhnivajuć — usio z-za taho ž ahresiŭnaha asiarodździa, z-za soli na darohach: jana prahryzaje miescy, dzie jany macujucca».
Jašče viersija
Jašče adnu viersiju prapanavaŭ inšy čytač «Anłajniera».
«Heta mietaličny padkat, ź jaho robiać bakavyja ščotki dla padmiatalnych pryčepaŭ, jakimi ŭzbočyny prybirajuć. Tamu śpicy i valajucca kala kraju prajeznaj častki», — ličyć jon.

Kamientary