Muzyka77

Vasia Abłomaŭ: Pra Łukašenku ja nie dumaju

Aŭtar pieśni «Jedu ŭ Mahadan» padzialiŭsia ŭražańniami ad Biełarusi.

6 krasavika ŭ minskim kłubie Re:Public vystupiŭ z kancertam rasijski śpiavak Vasia Abłomaŭ.

U intervju «Jeŭraradyjo» jon padzialiŭsia ŭražańniami ad Biełarusi.

Jeŭraradyjo: Što ty ŭžo bačyŭ u Minsku?

Vasia Abłomaŭ: Ja bačyŭ centralnuju vulicu, kramu HugoBoss, katalicki kaścioł. Bolš amal ničoha nie bačyŭ.

Jeŭraradyjo: Nie strašna było jechać da nas?

Vasia Abłomaŭ: Nie. Ja ž hramadzianin Rasii. Uvohule, ja budu aceńvać svaju pajezdku paśla viartańnia.

Jeŭraradyjo: Mahčyma, pierad pajezdkaj ty rychtavaŭ dla biełarusaŭ niešta asablivaje i admysłovaje?

Vasia Abłomaŭ: Biada ŭ tym, što ja nie zusim u temie. Kab pisać takija štuki, treba być u temie. Raźbiracca ŭ pytańni. Ja tut nie žyvu, i mahu mierkavać ab vašaj krainie vyklučna pa apoviedach niejkich znajomych, paviedamleńniach ŚMI. Ja viedaju, što niadaŭna byli rasstreły, viedaju, što nie lubić JON tych, chto nie lubić jaho, viedaju, što jość častka ludziej, jakaja aktyŭna jaho nie lubić, chodzić na roznyja mitynhi. Heta ja viedaju. Viedaju taksama, što jość ludzi, jakija lubiać prezidenta i žyvuć u vioskach.

Jeŭraradyjo: Jak tabie naša sistema?

Vasia Abłomaŭ: Adzinaje, što ja viedaju, heta što biełaruskaje telebačańnie, kali byŭ mitynh u Maskvie, to jano naličyła tam 300 čałaviek. Navat naša rasijskaje takoha nie zmahło zrabić.

Jeŭraradyjo: Samomu nie strašna na mitynhi chadzić?

Vasia Abłomaŭ: Da 10 śniežnia, kali była Bałotnaja płošča, byli mitynhi, jakija zakančvalisia tym samym, čym i ŭ vas. I ŭsie ŚMI maŭčali pra hetyja mitynhi. I my bačyli hetych amapaŭcaŭ. Było strašna, viadoma.

Jeŭraradyjo: Što skažaš biełarusam, jakija pryjšli siońnia na tvoj kancert?

Vasia Abłomaŭ: Ja mahu im pažadać tolki badzioraści duchu i kab jany trymalisia. Kažu, pra Łukašenku viedaju niedastatkova dla taho, kab pisać pra jaho. Niejak ja pra jaho nie dumaju. Ja ž nie pa zamovie pišu pieśni. Ale kali pryjdzie ŭ hałavu, to i napišu, a nie – to nie.

Jeŭraradyjo: Pra biełaruskuju muzyku čuŭ niešta?

Vasia Abłomaŭ: Ja viedaju, što ŭ vas była niejkaja śmiešnaja pieśnia «Sania ostanietsia s nami». Dumaju, heta byŭ niejki trolinh. I navat bačyŭ, što vaš prezident plaskaŭ u ładki pad hetuju pieśniu. Heta było vielmi śmiešna, vielmi kruta. Śmiešnaja pieśnia. Jašče «Lapis Trubieckoj» viedaju, «Leprikonsy». Jašče adnojčy jechaŭ u ciahniku ŭ Breście, tam uklučyła dobraja pravadnica radyjo z 75% vašaj muzyki. Ja pačuŭ pieśniu z prypievam «Dzievačka z mabiłaj nazvała mianie debiłam». Heta mnie zapała ŭ samaje serca.

Kamientary7

Ciapier čytajuć

Što adbyvałasia za kratami z zatrymanymi pa spravie ab padryvie rasijskaha samalota A-50 u Mačuliščach

Što adbyvałasia za kratami z zatrymanymi pa spravie ab padryvie rasijskaha samalota A-50 u Mačuliščach

Usie naviny →
Usie naviny

Pryznali niebiaśpiečnymi dla zdaroŭja špiki, vyrablenyja cemientnym zavodam5

Pytańnie admieny roŭminhu pamiž Biełaruśsiu i Rasijaj tak dahetul i nie vyrašana1

U hankonhskaha hrypu źjaviłasia novaja raznavidnaść4

MZS Polščy: Siarod pamiłavanych siońnia Łukašenkam — palakaŭ niama2

U Biełarusi pačała pracavać novaja sistema imhniennych płaciažoŭ4

Padčas avaryi ŭ Smalavickim rajonie zahinuła 17‑hadovaja dziaŭčyna

U Minsku — pieradnavahodnija zatory

Pucinu pabudavali jašče adzin pałac — u anieksavanym Krymie3

Milicyjanier, jaki składaŭ palityčnyja pratakoły, spravakavaŭ avaryju ŭ Šarkaŭščynskim rajonie2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Što adbyvałasia za kratami z zatrymanymi pa spravie ab padryvie rasijskaha samalota A-50 u Mačuliščach

Što adbyvałasia za kratami z zatrymanymi pa spravie ab padryvie rasijskaha samalota A-50 u Mačuliščach

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić