Baradač: Hienierała Zacharanku spalili, a paśla spalili i taho, chto jaho spaliŭ
Pałkoŭnik Baradač zrabiŭ siensacyjnyja zajavy ŭ časie pres-kanfierencyi na sajcie radyjo «Svaboda».
Učora były kiraŭnik armiejskaha śpiecnaza pałkoŭnik Uładzimir Baradač pravioŭ
Siarod inšaha, pałkoŭnik Baradač raskazaŭ pra vyniki ŭłasnaha rasśledavańnia śmierci hienierała Zacharanki — pieršaha ministra ŭnutranych spravaŭ pry Łukašenku, jaki pierajšoŭ u apazicyjui tajamničym čynam źnik u 1999 hodzie. Heta było pieršaje hučnaje źniknieńnie ŭ Biełarusi.
«Z prychodam Łukašenki da ŭłady my realna acanili sytuacyju i z hienierałam Zacharankam pačali stvarać Sajuz aficeraŭ, — raskazaŭ Baradač. — Biezumoŭna, za nami sačyli. Napiaredadni praviadzieńnia arhanizacyjnaha schodu hienierał źnik. My pačali ŭłasnaje rasśledavańnie.
U vyniku čaho było ustanoŭlena: pa darozie dadomu hrupa ź piaci mužčyn zachapiła hienierała Zacharanku i paviezła ŭ nieviadomym kirunku. Jaho padvierhnuli niejmaviernym katavańniam z užyvańniem fizičnaha hvałtu, a paźniej i psichatropnych chimičnych śpiecsrodkaŭ. U jaho vybivali pryznańni ab padrychtoŭcy dziaržaŭnaha pieravarotu. Zrazumieŭšy, što ŭ sudzie jon nie paćvierdzić hetych pakazańniaŭ, jaho rasstralali».
Baradač śćviardžaje, što jon «sustreŭsia z načalnikam krematoryja Paŭnočnych mohiłak Statkievičam» i toj pryznaŭsia, što «pa zahadzie ludziej sa śpiecsłužbaŭ niezakonna spaliŭ pareštki».«Druhoj sustrečy z hetym čałaviekam nie atrymałasia. Jon zhareŭ žyŭcom», — śćviardžaje Baradač. «Jon zakuryŭ i zhareŭ jak śviečka». Baradač ličyć, što jaho prosta zalili niejkim rečyvam, jakoje pryviało da samazapalvańnia.
Paśla hetaj historyi pałkoŭnik Baradač vyrašyŭ zastacca za miažoj, kali adčuŭ, što rychtujecca jaho pasadka.
Jon zajaviŭ pra blizkaść svaich pazicyj da Zianona Paźniaka iJon rezka asudziŭ tych dziejačoŭ apazicyi, jakija pradkazvajuć «sužyćcio z režymam jašče 10–20 hadoŭ» i vystupajuć za mirnaje, niehvałtoŭnaje, pastupovaje zmahańnie za pieramieny.Kansiervatyŭna-chryścijanskaj partyi BNF.
Na jahonuju dumku, kiraŭniki mnohich partyj «słužać režymu», jak i mnohija žurnalisty.
Pałkoŭnik Baradač nazvaŭ «prastytutkami» tych dysidentaŭ, jakija pojduć na parłamienckija vybary.
Libieralnaha palitołaha Karbaleviča Baradač nazvaŭ «šamanam», a ŭ prykład jamu pastaviŭ rasijskaha palitołaha Suzdalcava — taho, jaki abvieščany piersonaj non hrata ŭ Biełarusi.
Kampaniju «Havary praŭdu» Baradač nazvaŭ «strukturaj KDB»i zajaviŭ, što Niaklajeŭ moža vyratavać svaju reputacyju tolki ŭ tym vypadku, kali jon sydzie z «Havary praŭdu».
Pra siabie jon z honaram zajaviŭ: «Ja zavaliŭ ich [łukašenkaŭcaŭ] šmathadovuju adładžanuju psieŭdaapazicyju».
Pałkoŭnik Baradač raskazaŭ i pra svajo asabistaje žyćcio. Jon žanaty, jahonamu synu 23 hady i jon vučycca va ŭniviersitecie ŭ ZŠA.Univiersitet apłačvaje jamu vučobu. Pra Niamieččynu jon skazaŭ, što heta «vydatnaja kraina, vydatnyja, prystojnyja pracavityja ludzi». «Pieramožanyja žyvuć jak pieramožcy, -skazaŭ Baradač pra niemcaŭ, — bo ŭłada vybirajecca narodam i daje spravazdaču za svaju pracu pierad ludźmi. Chaču dadomu, chaču, kab moj narod pavažaŭ siabie tak, jak heta robiać niemcy».
Faktyčna, na
Baradač paćvierdziŭ, što Pierachodnuju Radu Nacyjanalnaha Adradžeńnia jon stvaraje nie jak mazhavy centr ci parasonavuju strukturu apazicyi, a jak strukturu, jakaja budzie zmahacca za źmienu režymu ŭ Biełarusi radykalnymi srodkami.Baradač adkryta zajaviŭ pra namier iści «evalucyjnym ci revalucyjnym šlacham».
Jon zaklikaŭ «Lapisaŭ» napisać pieśniu pra «bunt».
Svaim palityčnym kreda pałkoŭnik nazvaŭ: «Dzie ja — tam pieramoha, adzinym pieraškodaj na šlachu da jaje źjaŭlajecca ŭsiaho tolki śmierć».«Kožny z nas pavinien skazać sabie pry kancy svajho žyćcia: «Ja adpłaciŭ narodu, čym moc moja zmahła: zvaŭ s putaŭ na svabodu, zvaŭ ź ciemry da śviatła», — pracytavaŭ jon Janku Kupału.
U toj ža čas nijakich asablivych receptaŭ dziejnaści jon nie nazvaŭ.Jon ramantyčna zaklikaŭ čakać času «Č», źbiracca ŭ hrupy paplečnikaŭ i kantaktavacca ź im piersanalna praz mejł i skajp.
Kamientary