Ekanomika11

Siońnia ŭ Minsku budzie razhledžana pytańnie ab vydzialeńni tranša kredytu JeŭrAzES

Pytańnie ab vydzialeńni Biełarusi čaćviortaha tranša ŭ pamiery 440 młn. dołaraŭ finansavaha kredytu, vydzielenaha na stabilizacyju płaciežnaha bałansu, budzie razhledžana 7 śniežnia ŭ Minsku na pasiadžeńni savieta Jeŭrazijskaha banka raźvićcia (JEABR) i savieta Antykryzisnaha fondu (AKF) JeŭrAzES.
Pra heta paviedamili ŭ pradstaŭnictvie JEABR u Minsku.

Pavodle infarmacyi pradstaŭnictva, na pasiadžeńni savieta JEABR siarod inšych budzie taksama razhladacca pytańnie ab vydzialeńni AAT «Biełaruski mietałurhičny zavod» — kirujučaj kampanii chołdynhu «Biełaruskaja mietałurhičnaja kampanija» inviestycyjnaha kredytu.

U pasiadžeńni voźmuć udzieł kiraŭnictva JEABR, a taksama ministry finansaŭ Rasii i Biełarusi.

U kancy listapada ministr finansaŭ Rasii Anton Siłuanaŭ adznačyŭ, što, pavodle acenak Minfina RF, nie ŭsie pakazčyki pa prahramie, jakaja źjaŭlajecca ŭmovaj vydačy rasijskaha kredytu, Biełaruśsiu vykonvajucca. «My pavinny ŭdakładnić jašče chod vykanańnia hetych paramietraŭ i pa vynikach pryniać rašeńnie, jano budzie pryniataje ŭ pačatku śniežnia», — skazaŭ rasijski ministr.

Raniej staršynia praŭleńnia Nacbanka Nadzieja Jermakova adznačała ciažkaści ŭ pieramovach z AKF JeŭrAzES.
«Kaniešnie, heta niaprostyja pieramovy, na žal. Chaciełasia b, kab jany nas zrazumieli, i my spadziajomsia, što jany nas zrazumiejuć. Nu, a nie zrazumiejuć — budziem spraŭlacca sami», — zajaviła kiraŭnik Nacbanka 18 kastryčnika.

Pryčyna ciažkaściej, patłumačyła Jermakova, u tym, što patrabavańni z boku fondu stanoviacca bolš žorstkimi. «My spadziajomsia, što atrymajem ad Antykryzisnaha fondu tuju sumu, jakaja była prapisana pa pieršapačatkovaj prahramie. Ale prahrama stanovicca bolš žorstkaj, stanoviacca bolš žorstkimi patrabavańni, jakija my pavinny vykanać», — skazała jana.

Pahadnieńnie pamiž Biełaruśsiu i Jeŭrazijskim bankam raźvićcia (JEABR), jaki kiruje srodkami AKF JeŭrAzES, pa vydzialeńni kredytu na 3 młrd. dołaraŭ šaściu tranšami padpisana 9 červienia 2011 hoda.
Pieršy tranš na 800 młn. dołaraŭ byŭ pieraličany ŭ Biełaruś 21 červienia 2011 hoda, jašče 440 młn. dołaraŭ — u śniežni 2011-ha.

U 2012 hodzie Biełaruś pavinna atrymać dva tranšy pa 440 młn. dołaraŭ kožny. Treci tranš byŭ atrymany ŭ červieni i zaličany ŭ zołatavalutnyja reziervy krainy. U červieni namieśnik ministra finansaŭ RF Siarhiej Storčak vykazaŭ mierkavańnie, što Biełaruś maje ŭsie šansy da kanca hoda atrymać čaćviorty tranš.

Kamientary1

Ciapier čytajuć

Łukašenka: Što tvorycca ŭ krainie, u nas usie hetuju huś kruciać25

Łukašenka: Što tvorycca ŭ krainie, u nas usie hetuju huś kruciać

Usie naviny →
Usie naviny

Štučny intelekt rašyŭ zadaču Naŭje—Stoksa, jakuju ludzi nie mahli razhadać 90 hadoŭ. Historyja, adnak, abiarnułasia skandałam14

Ukrainskija bieśpiłotniki atakavali Machačkału3

Navukoŭcy vyjavili niečakanuju suviaź pamiž pryjomam paracetamołu padčas ciažarnaści i zdaroŭjem dačok2

U Hrodnie znosili skład i abrynuli častku ściany na prajeznuju častku. Askiepki paškodzili aŭtamabil

«Nie zrazumieli, što heta biehaje». Na zapraŭcy znajšli kata, jaki byŭ uvieś u apiokach i zialoncy3

Rasijskija bieśpiłotniki atakavali handlovy centr u Sumach

Tramp zajaviŭ, što «Pucin choča zaklučyć ździełku»12

Ukraina abjaviła ŭ vyšuk «Ženiu z Homiela». Što pra jaho viadoma?1

Biełaruska Karyna Kazłoŭskaja zavajavała na čempijanacie Polščy pa stralbie z łuka siem załatych miedaloŭ. Bolš prosta nie było 8

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Łukašenka: Što tvorycca ŭ krainie, u nas usie hetuju huś kruciać25

Łukašenka: Što tvorycca ŭ krainie, u nas usie hetuju huś kruciać

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić