Śviatłana Aleksijevič abvierhła paviedamleńnie pra svaju śmierć, zapuščanaje italjanskim prankieram i padchoplenaje rasijskimi ŚMI

Nobieleŭskaja łaŭreatka pa litaratury za 2015 hod Śviatłana Aleksijevič abvierhła paviedamleńnie pra svaju śmierć.
Pieršym pra śmierć piśmieńnicy paviedamiŭ tvitar-akaŭnt ministra kultury Francyi Fransuazy Nisen — jak akazałasia, fejkavy.
Paźniej u zapisie źjaviłasia paviedamleńnie: «Hety ŭlikovy zapis — mistyfikacyja, stvoranaja italjanskim žurnalistam Tamasa De Benedeci».
Śviatłana Aleksijevič hetymi dniami vystupaje ŭ Sieule (Paŭdniovaja Kareja).
«Kamu takoje zachaciełasia raspaŭsiudžvać, navat nie ŭjaŭlaju, — skazała jana žurnalistam. — Kamu tak nie cierpicca?» — pažartavała jana.
Kabiniet ministra kultury Francyi prakamientavaŭ tvit pra śmierć Aleksijevič
Jak akazałasia, heta nie pieršy rozyhryš z boku De Benedeci. Hetym razam infarmacyja razyšłasia šyroka, bo hałoŭnyja rasijskija infarmahienctvy RIA «Novosti» i «Interfaks» pieradrukavali jaje, nie spraŭdziŭšy. Navina vyklikała rozhałas u sacyjalnych sietkach, sioj-toj paśpieŭ vykazać spačuvańnie siamji i siabram «niabožčycy».
-
Z Mjanmy na radzimu viarnułasia biełaruska, jakuju tam prymusova ŭtrymlivali
-
Statkievič — amierykanskamu dypłamatu na miažy: Vam patrebny tolki dobry pijar, a ja dziela hetaha pavinien admovicca ad radzimy?
-
Statkievič pra «Noč muziejaŭ» u Minsku: My zrazumieli, što ludzi apładziravali nie saksafanistu, a nam z žonkaj
Ciapier čytajuć
Instytut biełaruskaje movy zapuściŭ niezaležny «Korpus biełaruskich tekstaŭ», jaki źbiraje leksiku, jakaja nie traplaje ŭ aficyjnyja bazy praz cenzuru
Instytut biełaruskaje movy zapuściŭ niezaležny «Korpus biełaruskich tekstaŭ», jaki źbiraje leksiku, jakaja nie traplaje ŭ aficyjnyja bazy praz cenzuru
«Hałoŭnaje nie zabyvać padzaradžać nie tolki telefon, ale i siabie samoha». Jak ukrainski vajskoviec žyvie z dvuma elektrastymulatarami. I što ŭ jaho z seksam?
Kamientary