Śviatłana Aleksijevič abvierhła paviedamleńnie pra svaju śmierć, zapuščanaje italjanskim prankieram i padchoplenaje rasijskimi ŚMI

Nobieleŭskaja łaŭreatka pa litaratury za 2015 hod Śviatłana Aleksijevič abvierhła paviedamleńnie pra svaju śmierć.
Pieršym pra śmierć piśmieńnicy paviedamiŭ tvitar-akaŭnt ministra kultury Francyi Fransuazy Nisen — jak akazałasia, fejkavy.
Paźniej u zapisie źjaviłasia paviedamleńnie: «Hety ŭlikovy zapis — mistyfikacyja, stvoranaja italjanskim žurnalistam Tamasa De Benedeci».
Śviatłana Aleksijevič hetymi dniami vystupaje ŭ Sieule (Paŭdniovaja Kareja).
«Kamu takoje zachaciełasia raspaŭsiudžvać, navat nie ŭjaŭlaju, — skazała jana žurnalistam. — Kamu tak nie cierpicca?» — pažartavała jana.
Kabiniet ministra kultury Francyi prakamientavaŭ tvit pra śmierć Aleksijevič
Jak akazałasia, heta nie pieršy rozyhryš z boku De Benedeci. Hetym razam infarmacyja razyšłasia šyroka, bo hałoŭnyja rasijskija infarmahienctvy RIA «Novosti» i «Interfaks» pieradrukavali jaje, nie spraŭdziŭšy. Navina vyklikała rozhałas u sacyjalnych sietkach, sioj-toj paśpieŭ vykazać spačuvańnie siamji i siabram «niabožčycy».
-
«Ja tolki adnaho chaču: kab vy pavieryli mnie znoŭ». Jak prajšła pieršaja akcyja Cichanoŭskaha ŭ Varšavie paśla vyzvaleńnia
-
U Lachavičach školnik padčas futbolnaha matča vyvieŭ na tabło niecenzurnaje słova. Jak jamu heta ŭdałosia?
-
Na papcy ŭ Śviatłany Cichanoŭskaj ciapier partret palitźniavolenaha žurnalista Andreja Pačobuta FOTA
Kamientary