Usiaho patrochu33

Vyratavanaje ŭ Ščučynskim rajonie buślania navučyłasia lotać i adpraviłasia ŭ vyraj

U siaredzinie červienia ŭ vioscy Turejsk Ščučynskaha rajona vyratavali buślania, jakoje vypała z hniazda. Jaho prytuliła na svaim padvorku siamja Taras: dobrasardečnyja viaskoŭcy vykarmili ptušania śviežymi račnymi «midyjami» i rybaj ź Niomana, lačyli, kali jon paškodziŭ kryło i nahu, i ŭsialak pra jaho kłapacilisia, piša «Hrodzienskaja praŭda».

Za dva miesiacy vyratavanaje buślania, jakoje atrymała mianušku Fiedzia, padrasło, stała ŭlubioncam i hałoŭnaj słavutaściu vioski, hierojem publikacyj mnohich ŚMI i navat televizijnaha siužeta ANT. Nadziva kiemnaja ptuška navučyłasia razumieć čałaviečuju havorku, pasiabravała z haspadarskimi katami i sabakam navat paładziła ź dziatvoj.

— My vielmi pieražyvali, ci ŭźlacić naš hadavaniec, dumali-hadali, jak navučyć jaho lotać, — uspaminaje Janina Uładzimiraŭna Taras — vyratavalnica busła i haspadynia padvorka. — Trymali jaho pad kryły, padkidvali ŭhoru. Potym z synam zbudavali «vyšku» z aŭtamabilnych šyn. Stavili na ich ptušania, a ŭnizie pryvadžvali prysmakami. I jano, machajučy kryłami, skakała pa śviežuju rybku abo bliniec, pakul nie ŭźlacieła.

Usia vioska nazirała, jak busieł staleje: adkryŭšy dla siabie radaść palotu i svabody, jon pieramiaściŭsia na dach adryny, pačaŭ sam zdabyvać sabie ježu. Pa ranicach, jak i inšyja viaskovyja busły, lacieŭ u pole, a dniom pa-haspadarsku špacyravaŭ pa harodzie.

— Kali było zanadta horača, padychodziŭ da mianie i klikaŭ da kałodzieža na vodnyja pracedury, — śmiajecca Janina Taras. — Ja ablivała jaho prachałodnaj vadoj z kastruli, a potym jon soch na soniejku na strasie chlava. My razmaŭlali ź im, jon usio razumieŭ. Siemdziesiat hadoŭ pražyła na śviecie, ale nie viedała, što busły —nastolki razumnyja istoty.

…Dniami Chviedar nie viarnuŭsia dadomu. Troje sutak Janina Uładzimiraŭna i jaje syn Barys tryvožna ŭziralisia ŭ nieba. I voś nad domam źjavilisia dva maładyja busły: doŭha kružlali, niby raźvitvajučysia z nasielnikami dvara, a potym rastvarylisia za haryzontam. U hety dzień u poli kala vioski Valančycy viaskoŭcy nazirali čaradu biełych ptušak, što sabralisia razam pierad adlotam u vyraj.

Janina Uładzimiraŭna i Barys ščyra vierać, što, pralacieŭšy vielizarnyja adlehłaści, ich hadavaniec paśpiachova pierazimuje, a pa viaśnie abaviazkova ŭspomnić darohu nazad u svaju rodnuju pryniomanskuju viosačku, dobrasardečnyja žychary jakoj žyvuć «ad busłoŭ da busłoŭ» i staviać novyja «buślanki» dla ptušak, jakija stali simvałam Biełarusi.

Kamientary3

Ciapier čytajuć

Maksim Znak naviedaŭ śpiektakl «Zekamieron», pastaŭleny pa jahonaj knizie, napisanaj u SIZA4

Maksim Znak naviedaŭ śpiektakl «Zekamieron», pastaŭleny pa jahonaj knizie, napisanaj u SIZA

Usie naviny →
Usie naviny

«Da šostaj ranku piakli». Jak ukraincy biełaruskich palitviaźniaŭ pakarmili6

Śpievaka, biełarusa z afrykanskimi karaniami adpravili ŭ kałoniju za ŭdzieł u pratestach3

Litoŭskaja palicyja biare na siabie achovu Śviatłany Cichanoŭskaj12

U Minsku pačaŭ pracavać pieršy navahodni kirmaš

ZŠA prypyniaje rozyhryš hryn-kartaŭ12

15 hadoŭ tamu adbyłasia druhaja Płošča — ludzi pratestavali suprać falsifikacyi vybaraŭ-20104

«Šato de Pakiet»: u sacsietkach žartujuć z taho, što «Biełavija» pačała nalivać na rejsach nieprystojna tannaje vino3

Łukašenka na UNS znoŭ zhadaŭ Pratasieviča: Ciapier užo viadoma, što jon naš čałaviek14

Lidary ES damovilisia vydzielić Ukrainie 90 młrd jeŭra. Zamarožanyja rasijskija aktyvy vykarystoŭvacca nie buduć5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Maksim Znak naviedaŭ śpiektakl «Zekamieron», pastaŭleny pa jahonaj knizie, napisanaj u SIZA4

Maksim Znak naviedaŭ śpiektakl «Zekamieron», pastaŭleny pa jahonaj knizie, napisanaj u SIZA

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić