Italija začyniaje ŭsio, akramia praduktovych kram, aptek, pošty i bankaŭ. Ale zavody nie spyniać pracy
Premjer-ministr Italii Džuzepe Konci abviaściŭ pra poŭnaje spynieńnie dziejnaści ŭsich ustanoŭ śfier pasłuh i adukacyi na ŭsioj terytoryi krainy.
Pracavać buduć tolki praduktovyja kramy, apteki, pošty i banki.
Zavody dy inšyja vytvorčaści nie spyniać pracy.
Hramadzian zaklikajuć nie vychodzić na vulicy biez patreby.
Takija napaŭnadzvyčajnyja zachady pryniatyja na dva tydni, «pakul nie stanie jasna, jak jany paŭpłyvajuć na kolkaść zaražeńniaŭ», skazaŭ premjer Italii.
Urad krainy pajšoŭ na hetyja miery paśla taho, jak kolkaść zaražanych pierasiahnuła 12 tysiač, a ličba achviar epidemii nablizilisia da 1000.
Niajasna, ci budzie efiekt ad novych zachadaŭ, kali infiekcyja ŭžo masava raspaŭsiudziłasia pa ŭsioj krainie.
Bolšaść krain śvietu pierarvali abo abmiežavali avijazłučeńnie ź Italijaj. Aŭstryja i Słavienija abmiežavali mahčymaści pierasiekčy suchaziemnuju miažu z apieninskaj krainaj.
Varta adznačyć, što pa kolkaści zaražeńniaŭ na dušu nasielnictva da Italii nablizilisia takija jeŭrapiejskija krainy, jak Narviehija, Danija, Šviejcaryja, a taksama Bachrejn i Katar u Piersidskaj zatocy. Heta ŭsio najbahatyja dziaržavy. Naprošvajecca dumka, što ŭ šerahu biednych dziaržaŭ kolkaść zaražeńniaŭ nie mienšaja, adno što efiektyŭnaść vyjaŭleńnia vypadkaŭ nižejšaja.
-
U Łatvii prybiaruć z darožnych znakaŭ nazvy biełaruskich haradoŭ. Nie škada i 120 tysiač jeŭra
-
«Para spynić heta vajennaje śpiekulanctva». Charvatyja admoviłasia transpartavać ŭ Vienhryju i Słavakiju rasijskuju naftu, ale hatovaja pamahčy ź inšaj
-
Kiraŭnik Rheinmetall: Na hety momant my vyrablajem užo bolš bojeprypasaŭ, čym idzie va Ukrainu
Kamientary