Mierkavańni

Hazieta Łukašenki nazvała Aleksijevič «bolnoj žienŝinoj» i «staroj duroj»

«Bolnoj žienŝinie vsie niejmietsia» — tak «SB. Biełaruś siehodnia» adreahavała na vykazvańnie piśmieńnicy Śviatłany Aleksijevič: «Nam nado było nie uchodiť s ulicy, poka nie ušieł Łukašienko».

Śviatłana Aleksijevič. Fota: D. Umbraso / LRT.

Raniej toje samaje vydańnie nazyvała Aleksijevič «staroj duroj», «niedalokoj», «babkoj-jožkoj» i «odnim iz idieołohov diestruktivnoj oppozicii»

«Iskrieńnie chočietsia poprosiť požiłuju užie žienŝinu: nie nado bolšie dumať. Prirodoj, očievidno, v dannom słučaje opcija nie priedusmotriena. Začiem vy soprotivlajetieś prirodie?» — pisała «SB».

«Ona vied́ niedalokaja, naša tiotia Śvieta», — śćviardžała hazieta.

«Vot ona i łžiot, i fiejki razhoniajet, i jerieś niesiot, zvanijem prikrytaja».

«Śvietłana i nikohda-to nie blistała, skažiem priamo. K starosti i sovsiem stała javlať soboj nahladnyj primier toho samoho blednolicieho, kotoryj na hrabli hotov nastupať i piatyj raz, i skolko poprosiat», — ličyć «SB. Biełaruś siehodnia». 

«Polka Olha Tokarčuk i Śvietłana Aleksijevič, na moj vzhlad, k litieraturie nie otnosiatsia. Už na urovnie mirovoho priznanija — točno». 

«Tietia Śvieta naša mohła by uši i pomyť. […] No usłyšať narod Aleksijevič nie sumieła ni tohda, ni siejčas».

Niaredka prezidenckaja hazieta piša proźviščy dziejačaŭ kultury z maleńkaj litary: «Imienno tak i dla etoho rabotajut aleksijeviči, mackieviči, šparahi, žbankovy, koršunovy, čierniavskije».

Samoj Śviatłanie Aleksijevič vydańnie słova ni razu nie davała.

73-hadovaja Śviatłana Aleksijevič — adzinaja biełaruska, jakaja ŭhanaravanaja Nobieleŭskaj premijaj. Jana taksama na siońnia samaja vydavanaja i samaja pierakładanaja, u tym liku ŭ Kitai i ZŠA, biełaruskaja piśmieńnica.

Niahledziačy na heta, dziaržaŭnyja ŚMI ni razu nie davali joj słova ad času atrymańnia joj Nobiela, a paśla 2020 hoda pierajšli da adkrytaha ckavańnia.

«SB. Biełaruś siehodnia» — heta vydańnie Administracyi prezidenta. Jak i inšyja padobnyja ŚMI, jano farmalna ličycca «dziaržaŭnym», ale ŭ realnaści nie adlustroŭvaje ŭsiaho śpiektru mierkavańniaŭ hramadzian dziaržavy.

Čytajcie taksama: Śviatłana Aleksijevič raskazała, što pabačyła dobraha ŭ 2021-m

Śviatłana Aleksijevič: Mierkiel pierabolšvaje, kali ličyć, što na Łukašenku možna ŭpłyvać

Kamientary

Ciapier čytajuć

Biełaruska narakaje, što siem hadoŭ nie moža znajści pastajannuju pracu. A ŭ emihracyi stała jašče składaniej11

Biełaruska narakaje, što siem hadoŭ nie moža znajści pastajannuju pracu. A ŭ emihracyi stała jašče składaniej

Usie naviny →
Usie naviny

Ci mohuć ZŠA vyvieści z ładu ŭzbrajeńni, jakija pastaŭlajucca Jeŭropie?1

Kijeŭ pačaŭ nacyjanalizacyju ŭkrainskich aktyvaŭ «Biełaruśkalija». Častku ź ich paśpieli pradać5

Łukašenka: Tramp zranku kaža adno, a viečaram druhoje16

«Ursuła ni razu narmalnaha pistaleta nie bačyła»16

Rasija prapanuje nieraźmiaščeńnie «Arešnika» ŭ Biełarusi ŭzamien na nieraźmiaščeńnie amierykanskich balistyčnych rakiet siaredniaj dalokaści ŭ Jeŭropie5

«Kamunarka» pačała pradavać dubajskija cukierki5

Biełarus aburyŭsia «varjackimi» cenami na krasoŭki13

Łukašenka: U amierykancaŭ niama nijakaha płana, jany prosta zandujuć hlebu17

Pamočnik Pucina Patrušaŭ zajaviŭ, što Rasija bačyć pahrozu dla siabie ŭ Bałtyi. Dastałasia i Finlandyi9

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Biełaruska narakaje, što siem hadoŭ nie moža znajści pastajannuju pracu. A ŭ emihracyi stała jašče składaniej11

Biełaruska narakaje, što siem hadoŭ nie moža znajści pastajannuju pracu. A ŭ emihracyi stała jašče składaniej

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić