Ułada

«Zaraz my sa starejšym bratam paraimsia i vyrašym». Pra što havaryli Łukašenka i Pucin padčas pieramovaŭ

Łukašenka i Pucin damovilisia ŭmacoŭvać adzinuju abaronnuju prastoru. Pra heta zajaviŭ siońnia žurnalistam Uładzimir Pucin pa vynikach sustrečy ŭ Maskvie z Alaksandram Łukašenkam.

Fota: pres-słužba Łukašenki

«Padčas siońniašnich pieramoŭ padrabiazna abmiarkoŭvałasia tema ŭmacavańnia adzinaj abaronnaj prastory. My damovilisia i dalej prymać usie nieabchodnyja miery dla zabieśpiačeńnia biaśpieki dźviuch krain», — skazaŭ Uładzimir Pucin.

Taksama Pucin zajaviŭ, što załoham adnaŭleńnia hramadzianskaha miru va Ukrainie i źniaćcia napružanaści źjaŭlajecca vykanańnie minskich damoŭlenaściaŭ. «Ukraina ich nie vykonvaje», — skazaŭ Pucin.

Jon taksama padkreśliŭ, što sumiesnyja biełaruska-rasijskija vučeńni nikomu nie pahražajuć. 

Pucin pažadaŭ biełarusam pravieści dastojna refierendum 27 lutaha.

Łukašenka ŭ svaim vystupie zajaviŭ, što nichto nie choča vajny i kanfliktaŭ.

«Nam heta nie treba. Ni rasijanam, ni biełarusam», — skazaŭ jon. 

«Uličvajučy vastryniu situacyi, siońnia my z prezidentam šmat uvahi nadali mienavita hetaj prablematycy i abmierkavali našy mahčymyja sumiesnyja dziejańni, jak adkaz na ahresiŭnyja pavodziny zachodnich partnioraŭ, — skazaŭ jon. — Upieršyniu za dziasiatki hadoŭ my apynulisia na parozie kanfliktu, zdolnaha zaciahnuć, jak u varonku, uvieś kantynient.

My bačym siońnia biezadkaznaść i, užo prabačcie za ščyraść, słaby rozum šerahu zachodnich palitykaŭ, pavodziny kiraŭnikoŭ krain-susiedziaŭ, jakija nie paddajucca łohicy i razumnamu tłumačeńniu, ich prosta-taki chvaravitaje žadańnie prajścisia pa samym krai».

Jon adznačyŭ, što Biełaruś i Rasija, abaraniajučy svaje narody i dziaržavy, dziejničajuć adekvatna: «Ale kamu niešta karcić, to adkaz budzie asimietryčnym i adekvatnym».

Łukašenka, adkazvajučy na pytańni žurnalistaŭ, zajaviŭ, što vialikaja častka pieramovaŭ była pryśviečanaja tamu, jak razam supraćstajać sankcyjam.

«My kankretna abmiarkoŭvali pytańni. Naprykład, kalijnyja ŭhnajeńni. Nam patrebny port. A nam Litva zakryła vychady.

Nam treba, kab na radzimie, pad Leninhradam, Picieram pabudavali port. I kab my tam hruzili hruzy. My vystaim», — skazaŭ Łukašenka.

Pavodle słoŭ biełaruskaha kiraŭnika, «šancy Zachadu złamać Biełaruś nikčemnyja».

Taksama Łukašenku spytali nakont «viečnaha prezidenctva» (nahadajem, učora jon zajaviŭ, što, kali «ataki na Minsk praciahnucca, jon budzie «viečnym prezidentam»). 

 «Zaraz my sa starejšym bratam paraimsia i vyrašym», — adkazaŭ Łukašenka. 

MZS Rasii apublikavaŭ tekst lista dla ZŠA pa harantyjach biaśpieki 

Kamientary

Ciapier čytajuć

Jarasłaŭ Ramančuk daje prahnoz, kali skončycca vajna. I raskazvaje, čym ciapier zajmajecca i jak jaho šakavali zajavy Babaryki1

Jarasłaŭ Ramančuk daje prahnoz, kali skončycca vajna. I raskazvaje, čym ciapier zajmajecca i jak jaho šakavali zajavy Babaryki

Usie naviny →
Usie naviny

Raskład biełaruskich nabaženstvaŭ na Kalady ŭ Polščy

Paštovuju stancyju XIX stahodździa pradajuć u Viciebskaj vobłaści

Zahinułuju žančynu znajšli pry razbory pierakryćciaŭ doma ŭ Homieli10

Stas Michajłaŭ, Michaił Šufucinski i Nataša Karalova praśpiavali dla kiraŭnikoŭ SND u Ermitažy7

Byłaja palitźniavolenaja Hanna Kurys: Ja płakała, bo mnie nie dali ni z kim pa-ludsku raźvitacca7

U Baranavičach 68‑hadovaja piensijanierka vyroščvała kanopli i piła ź ich harbatu. Kolki dali?7

Zołata ŭpieršyniu ŭ historyi pieravysiła 4500 dalaraŭ za uncyju

Dalar pa 3,3 rubla i pavolny rost zarobkaŭ. Čaho čakać ad ekanomiki ŭ 2026 hodzie5

Muziej volnaj Biełarusi apublikavaŭ videa, jakoje zapisaŭ Mikita Miełkazioraŭ, pieradajučy svaje kroksy ŭ ekspazicyju

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Jarasłaŭ Ramančuk daje prahnoz, kali skončycca vajna. I raskazvaje, čym ciapier zajmajecca i jak jaho šakavali zajavy Babaryki1

Jarasłaŭ Ramančuk daje prahnoz, kali skončycca vajna. I raskazvaje, čym ciapier zajmajecca i jak jaho šakavali zajavy Babaryki

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić