Biełarusy, vyjazdžajučy za miažu, bolš za ŭsio tavaraŭ nabyvajuć u Polščy — amal 80% ahulnaha koštu pakupak, uviezienych u Biełaruś. Takija danyja pryviali ŭ Nacyjanalnym statystyčnym kamitecie (Biełstacie). U viedamstvie padzialilisia vynikami ankietavańnia hramadzian u pamiežnych aŭtadarožnych punktach propusku, praviedzienaha ŭ kastryčniku 2025 hoda.

Kali skłaści śpis taho, što čaściej za ŭsio nabyvajuć našy hramadzianie ŭ sumiežnych krainach, jon atrymajecca prykładna taki (u dužkach paznačany siaredni košt z raźliku na adnaho čałavieka):
- santechnika ($277);
- kampjutarnaja technika i srodki suviazi ($274);
- televizary ($260);
- aŭtazapčastki ($169);
- elektryčnaja bytavaja technika ($166);
- elektrainstrumient, bienzapiły ($165);
- parfumiernyja i kaśmietyčnyja srodki ($117);
- abutak ($99);
- adzieńnie ($95);
- lekavyja srodki ($88).
Ź Biełarusi z pakupkami čaściej za ŭsio vyjazdžajuć u Litvu i Łatviju. U asnoŭnym viazuć tudy kampjutarnuju techniku i srodki suviazi, adzieńnie, elektryčnuju bytavuju techniku, abutak, bienzin i dyzielnaje paliva.
Pa vynikach abśledavańnia vyśvietliłasia, što čaściej za ŭsio praz aŭtadarožnyja punkty propusku biełarusy vyjazdžajuć u Polšču (59%), Litvu (19,5%), Ispaniju (5,8%), Hiermaniju i Italiju (pa 3,6%).
U Biełaruś jeduć z Polščy (25,8%), Litvy (19,1%), Hiermanii (15%), Łatvii (13,8%) i Rasijskaj Fiederacyi (11,1%).
Za miažu našy hramadzianie zvyčajna jeździać na try dni, inšaziemcy da nas pryjazdžajuć u siarednim na piać dzion.
Siaredniaja suma vydatkaŭ biełarusaŭ i zamiežnych hramadzian u pajezdkach skłała nie bolš za $500 na čałavieka — 65% i 73,8% apytanych adpaviedna.
«Roŭna sutki bieź pierasadak». Na vyjeździe z Polščy ŭ Biełaruś — čerhi aŭtobusaŭ
«Kali b u Biełarusi ŭsio było dobra, to vašy b nie jechali siudy pa kaŭbasu». Repartaž z prymiežnych Babroŭnikaŭ
Što ludzi kažuć ab prajeździe praz «Bruzhi» i «Bierastavicu» i čamu ŭ apošniaj stajać pa 12 hadzin
Jak žyvie prymiežnaja polskaja Kuźnica ŭ pradčuvańni adkryćcia miažy ź Biełaruśsiu
Kamientary
Impart uvieś centralizavany prydvornymi, adsiul durnyja košty na sadavinu, rybu ci leki.
Dzie tam toj fantazior z Čatam Chausa, niachaj raśpiaviadzie, jak pałova nasielnictva heta padtrymlivaje.