Litaratura11

«Prostyja słovy» Michała Aniempadystava — pieśnia našych dvarovych pratestaŭ. Novaje VIDEA na kanale Andreja Chadanoviča

Michał Aniempadystaŭ — heta nie tolki aŭtar «Prostych słoŭ», a jašče i znakamity paet, dyzajnier, kulturołah, mastak, fatohraf. Čarhovy vypusk na jutub-kanale Andreja Chadanoviča pryśviačajecca dniu pamiaci vialikaha biełarusa, jaki 5 hadoŭ tamu adyšoŭ u lepšy śviet.

U vypusku aŭtar raskazvaje:

  • čamu Aniempadystaŭ źjaŭlajecca čałaviekam epochi biełaruskaha adradžeńnia;
  • jak paet staŭ adnym z zasnavalnikaŭ biełaruskaha dyzajnu;
  • za što prysudžajecca premija imia Michała Aniempadystava;
  • jak hučyć lubimy vierš kłasika;
  • kniha Michała Aniempadystava «Prostyja słovy» — pra što jana;
  • jakija mianuški byli ŭ Aniempadystava ŭ vojsku z-za jaho składanaha proźvišča.

Voś niekalki dumak ź videa:

Niekatoryja ź iraničnych i vostrasatyryčnych vieršaŭ z «Narodnaha alboma» pierastali być śmiešnymi. Jak my rahatali pry kancy 90-ch ź niaŭmiełaha kłoŭna Alaksandra Łukašenki, jak my zubaskalili z nahody jaho trasianki, z nahody jaho savieckaj nastalhii, z nahody jaho palityčnych pretenzij zrabicca vaładarom abjadnanaj ź Biełaruśsiu Rasii. Jak heta siońnia pierastała być śmiešnym, i zrabiłasia jašče i baluča. U čas, kali biełaruski režym zrabiŭsia maryjanietkavym dadatkam da ahresiŭnaj impieryi, a Biełaruś pieratvaryłasia ŭ prachadny dvor dla rasijskaj uzbrojenaj nabrydzi.

Časam sumna da śloz, jak los, jak sama chałodnaja skraźniakovaja rečaisnaść zabiraje samyja ciopłyja i haračyja sercy, jakija rabili i robiać Biełaruś biełaruskaj. Ź inšaha boku, pryjemna razumieć, što Michał Aniempadystaŭ sa schavanaha hieroja druhoha płana, kali tvoj uniosak bačać pa vynikach tvajoj pracy, ale nie atajasamlivajuć heta z taboj, pieratvarajecca ŭ lehiendarnuju i kultavuju postać.

Biełarus ź jaho ŭtulnaściu byćcia ŭ centry lehiendarnaha prajekta «Narodny albom». Słuchajučy pra «chleb na stale» i «połymia ŭ piečy», šmat chto z nas ujaŭlaje babulinu chatu i prymiervaje na siabie svaje dziciačyja ŭspaminy. Michał paradaksalna haradžanin u n-ym pakaleńni i nikoli nie mieŭ takoj babulinaj chaty, kab pryjazdžać na vakacyi, tamu, jak «Prostyja słovy», tak i ŭvieś «Narodny albom» — heta vydumany aŭtaram mif, heta kulturałahičnaje daśledavańnie našaha miesca na pamiežžy pamiž vialikimi dziaržavami, što hatovyja nas pahłynuć.

Biełarusy, biezumoŭna, vytrymajuć usie skraźniaki, tamu što, jak pisaŭ sam Michał Aniempadystaŭ: «Usio budzie dobra. Dzień pryjdzie novy». Hladzim razam novaje videa Andreja Chadanoviča, stavim padabajki, kamientujem i dzielimsia ź siabrami i siabroŭkami.

Kamientary1

  • Nastia
    17.03.2024
    Čuš połniejšaja. Kakije-to stradanija nieponiatno začiem i počiemu.
 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Ciapier čytajuć

«Ja skazaŭ na videa, što mianie nie katujuć — na toj momant heta było praŭdaj. A praź dźvie hadziny mianie źbili». Ukrainski žurnalist dva hady pravioŭ u rasijskim pałonie — voś što jon pieražyŭ1

«Ja skazaŭ na videa, što mianie nie katujuć — na toj momant heta było praŭdaj. A praź dźvie hadziny mianie źbili». Ukrainski žurnalist dva hady pravioŭ u rasijskim pałonie — voś što jon pieražyŭ

Usie naviny →
Usie naviny

«Karaciej, psieŭdavieterany». «Vojska NKVD». Tyktok pastaviŭ dyjahnaz paradam25

Aŭtar rasijskaha «Kommiersanta» vybačyŭsia pierad Łukašenkam za toje, jak apisaŭ jahony pryjezd na parad17

«Ženia ŭ nas nohi straciŭ». Na parad u Minsk pryjechali vahnieraŭcy-biełarusy — raskazvajem, chto jany20

Praŭładnyja kanały aburylisia pavodzinami padletkaŭ padčas salutu ŭ Mahilovie. Dziaŭčatak užo znajšli siłaviki19

Stała viadoma, što budzie z zakrytym «Domam kino» u Minsku4

Krepaści, kanały i łunajučyja skały. Kudy pajechać z Hrodna na vialikija majskija vychadnyja4

Rasija zakryje nieba nad Kapuścinym Jaram. Raniej tak rabili pry atacy «Arešnikam»

Maksim Niedasiekaŭ vystaviŭ na prodaž mašynu. Śćviardžaje, što choča nabyć nieruchomaść8

Jeŭrapiejskija lidary pryjechali ŭ Kijeŭ

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Ja skazaŭ na videa, što mianie nie katujuć — na toj momant heta było praŭdaj. A praź dźvie hadziny mianie źbili». Ukrainski žurnalist dva hady pravioŭ u rasijskim pałonie — voś što jon pieražyŭ1

«Ja skazaŭ na videa, što mianie nie katujuć — na toj momant heta było praŭdaj. A praź dźvie hadziny mianie źbili». Ukrainski žurnalist dva hady pravioŭ u rasijskim pałonie — voś što jon pieražyŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić