Śviet33

Padletka, vyviezienaha ŭ Rasiju z Maryupala, spynili na miažy ź Biełaruśsiu. Jon sprabavaŭ viarnucca va Ukrainu

Padletak, vyviezieny z Maryupala ŭ Rasiju i pieradadzieny tam pad apieku, byŭ spynieny rasijskimi siłavikami na miažy Biełarusi pry sprobie viarnucca va Ukrainu. Pra heta raspaviała siońnia na pres-kanfierencyi ŭpaŭnavažanaja pa pravach dziciaci ŭ RF Maryja Lvova-Białova, piša Bi-bi-si.

Junaka zavuć Bahdan Jarmochin, pytańnie pra jaho zadaŭ karespandent dziaržaŭnaha telekanała «Rasija». Jon taksama zhadaŭ, što ciapier jaho kalehi zdymajuć pra padletka repartaž.

Sa słoŭ karespandenta «Rasii», Bahdana «z dapamohaj manipulacyj i pahroz sprabavali vymanić nazad na terytoryju Ukrainy».

«Tak, padmannym šlacham chłopiec byŭ vyviezieny, my jaho złavili na miažy ź Biełaruśsiu, — paćvierdziła Lvova-Białova. — U apošni momant paśpieli ź siłavymi strukturami jaho na miažy spynić».

Pa słovach upaŭnavažanaj, Jarmochinu akazvali dapamohu niekalki čałaviek, jakich jana nazvała «ahientami» — u tym liku jamu arhanizavali mašynu z kiroŭcam i «skidvali hrošaj».

Ź niezaležnych krynic viadoma, što na momant pačatku poŭnamaštabnaha ŭvarvańnia Bahdan Jarmochin byŭ siratoj i jaho zakonnym pradstaŭnikom źjaŭlaŭsia dyrektar Maryupalskaha kaledža, dzie junak vučyŭsia (heta narmalnaja praktyka dla padletkaŭ starejšaha ŭzrostu).

Paśla pačatku vajny jon apynuŭsia ŭ liku 31 dziciaci, jakich «znajšli ŭ padvałach Maryupala» (pa vyrazie Maryi Lvovaj-Białovaj), i byŭ spačatku pieraviezieny ŭ Danieck, a paźniej u Padmaskoŭje, dzie junaka pieradali pad apieku ŭ pryjomnuju siamju.

Paźniej Jarmochin, pa słovach upaŭnavažanaj, jeździŭ na adnu z arhanizavanych joju źmien «pa intehracyi i psichałahičnaj reabilitacyi» ŭ jakaści staršaha kuratara i «pracavaŭ z chłopcami z novych rehijonaŭ».

«Vielmi pazityŭny chłopčyk, dapamahaŭ našym vajskoŭcam, taki prosta prarasijski» — skazała na pres-kanfierencyi ŭpaŭnavažanaja.

Dzie ciapier znachodzicca Jarmochin i što ź im adbyvajecca, nieviadoma. U svaje akaŭnty ŭ sacsietkach Jarmochin apošni raz zachodziŭ ranicaj 23 sakavika.

Kamientary3

  • Ludmiła
    04.04.2023
    Pora pod sankcii VSIECH tamožieńnikov ahrochunty, ot poślednieho prapora do łapo v łaptiach!
    Vsie eti priestupnyje posobniki udieržanija vłasti dołžny poniesti nakazanije.
    Ni chatok, ni zvanij, ni piensij!
    Žyvie Biełaruś!
  • Kotya
    04.04.2023
    Ludmiła, oni etoho i bojatsia poetomu zaŝiŝajut chuntu. No tak-to ja nie protiv tk vsiech nie posadiš, tie ċja familija zaśvietiłaś hdie-to sud́ji, prokurory, tamožnia, milicija i td - lišiť staža, zabrať kvartiry, a potom možiet hruzčikami voźmut 
  • Ordier na ariest ahrochunty
    04.04.2023
    Vot vam i kiejs, kotoryj možiet ispolzovať Mieždunarodnoj Sud dla vydači ordiera na miestnych chołujev, kotoryje pomohajut rašistam osuŝiestvlať vojennyje priestuplenija, narušaja priniatyje konviencii, a niezakonnyj vyvoz dietiej iz Ukrainy i priepiatstvije ich vozvraŝieniju kak raz takovym i javlajetsia (popadajet pod odin iz punktov).

Ciapier čytajuć

Dzie ciapier Andrej Chlastoŭ — rodny brat Alaksieja Chlastova, jaki taksama raniej śpiavaŭ?

Dzie ciapier Andrej Chlastoŭ — rodny brat Alaksieja Chlastova, jaki taksama raniej śpiavaŭ?

Usie naviny →
Usie naviny

Usie kvitki na kancert Maksa Karža ŭ Buchareście pradadzienyja4

Lijanelu Mesi ŭ Indyi zaŭtra adkryjuć statuju

Šaścikłaśnik ździejśniŭ suicyd u Homieli9

U subotu pachaładaje. Budzie da minus 11°S1

U minskim mietro źmienicca pach6

Abnoŭlena Rada pa raźvićci pradprymalnictva. Ź jaje prapaŭ Tapuzidzis2

Pačaŭsia sud nad zabojcam Čarli Kirka Tajleram Robinsanam5

Na 10 hadoŭ asudzili minčuka za DTZ, u jakim zahinuli čatyry čałavieki

Zapłanavanyja pieramovy Alaksandra Łukašenki z delehacyjaj ZŠA adbylisia4

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Dzie ciapier Andrej Chlastoŭ — rodny brat Alaksieja Chlastova, jaki taksama raniej śpiavaŭ?

Dzie ciapier Andrej Chlastoŭ — rodny brat Alaksieja Chlastova, jaki taksama raniej śpiavaŭ?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić