Nie etničnym čystkam u Rasiei! Zvarot rasiejskich dziejačoŭ kultury
Rasieja pieražyvaje dni hańby. Ludziej dyskryminujuć, źniavažliva pieraviarajuć i zatrymlivajuć pavodle ichnaj etničnaj prynaležnaści, — pišuć Lija Achiedžakava, Ina Čurykava, Siarhiej Jurski, Arciom Troicki.
Nie etničnym čystkam u Rasiei! Nie raspalvańniu novaj vajny na Kaŭkazie!
Zvarot rasiejskich dziejačoŭ kultury
Rasieja pieražyvaje dni hańby. Ludziej dyskryminujuć, źniavažliva pieraviarajuć i zatrymlivajuć pavodle ichnaj etničnaj prynaležnaści. Pieraśledujucca ŭsie hruziny, niezaležna ad ichnaha hramadzianstva, vieku i sacyjalnaj prynaležnaści. Adździaleńni MUS sabrali śpisy školnikaŭ z hruzinskimi proźviščami, patrabujučy ad dziaciej źviestak pra miesca žycharstva ichnich siamiej.
Daručeńnie Pucina da rasiejskaha ŭradu adrehulavać prysutnaść zamiežnych rabotnikaŭ na handlovych rynkach pryviało da etničnych čystak. Milicyja zładziła pierapis prychadžan pravasłaŭnaj hruzinskaj carkvy ŭ Maskvie. Učyniajucca absurdnyja sproby sfabrykavać spravy proci dziejačoŭ kultury hruzinskaha pachodžańnia.
Usie transpartnyja šlachi ŭ Hruziju pierakrytyja, hrašovyja pierakazy zabaronienyja. Pačałasia musovaja departacyja hramadzian Hruzii z Rasiei, rujnujucca źmiašanyja siemji.
Hetyja dziei, ułučna z terminovaj evakuacyjaj rasiejskich dyplamataŭ z Tbilisi i pahrozy rasiejskich uładaŭ adłučyć Hruziju ad hazu i elektraenerhii, nahadvajuć padrychtoŭku da vajny. Vajna ž siłkujecca čałaviečymi žyćciami. Hodzie słać na bojniu moładź Rasiei, jakaja i tak straciła mnohija tysiačy chłopcaŭ u biessensoŭnaj čačenskaj vajnie.
Urady Rasiei i Hruzii abaviazanyja davać rady svaim kanfliktam praź mirnyja dyplamatyčnyja metady. Prablemy z Abchazijaj i Paŭdniovaj Asetyjaj možna vyrašyć tolki za stałom pieramovaŭ. Niezamirenčaja palityka kiraŭnikoŭ Hruzii i Rasiei hetuju mažlivaść adkidaje i stvaraje ŭmovy dla ŭznaŭleńnia zbrojnych kanfliktaŭ u hetych rehijonach.
My ŭvažajem całkam niedapuščalnym raspalvańnie mižnacyjanalnaha kanfliktu, śmiartelna niebiaśpiečnymi hulni na nizkich nacyjanalistyčnych instynktach natoŭpu. Hałoŭnaj kaštoŭnaściu rasiejskaha narodu zaŭsiody było jahonaja miralubnaść.
Dziei rasiejskich uładaŭ bjuć nie pa kryminalitecie, jaki zaŭsiody znojdzie mažlivaść adkupicca, ale pa prostych ludziach, pa tych, chto vučycca i pracuje ŭ Rasiei, maje tutaka siemji. Suprać nianaviści da hruzinskaha narodu, što nam naviazvajecca, my musim procipastaŭlać našuju šmatviekavuju družbu, jakuju nia zmohuć paniščyć ani razbeščanaja palityki, ani hienerały, zacikaŭlenyja adno ŭ raździmańni vajskovaha biudžetu.
Zvarot padpisali:
Lija Achiedžakava
Artur Arystakisian
Leanid Batkin
Siarhiej Handleŭski
Ała Hierbier
Vadzim Žuk
Michaił Złatkoŭski
Zoja Maślenikava
Jury Narštejn
Natalla Traŭbierh
Arciemi Troicki
Ina Čurykava
Siarhiej Jurski
Alena Kamburava
Kamientary