Chacieli ŭ Sievastopalskim parku, adnak tam pachavanyja niemcy.
U
Krycki raspavioŭ, što pieršapačatkova było zadumana ŭstalavać pomnik u Sievastopalskim parku ŭ Minsku. «U parku była vydatnaja placoŭka pad jakar, jakuju my adrazu ŭbačyli. Tam była i carkva pobač, i abjadnańnie vieteranaŭ Afhanskaj vajny — jany mahli b dahladać za manumientam.
Ale znajšlisia historyki, jakija skazali, što ŭ Sievastopalskim parku mierkavana jość pachavańnie niamieckich sałdat. A terminy padciskali «, —adznačyŭ Krycki.
Zatym, pavodle jaho słoŭ, da prajekta pomnika było vyrašana dadać niekatoryja ekspanaty, źviazanyja z marskoj historyjaj i patrabujuć niemałoha prastory. «Na „Linii Stalina“ my vyrašyli zrabić ceły panteon marskoj słavy, dzie maraki mahli b sustrakacca.
Da taho ž „Liniju Stalina“ naviedvajuć ŭsie delehacyi, jakija pryjazdžajuć u Biełaruś», —patłumačyŭ Krycki vybar muzieja.
Adkryćcio pomnika «Marskoje braterstva — nieparušna!» adbudziecca 27 lipienia ŭ 13.00.
-
Maksim Znak apublikavaŭ svaje muzyčnyja zapisy na stryminhach
-
Kali ŭ 1979‑m «Kałasy pad siarpom tvaim» vyjšli pa-rusku nakładam 100 tysiač asobnikaŭ, imi handlavali minskija taksisty. Nastolki papularny byŭ Karatkievič
-
Pryckieraŭskaja premija 2026 hoda dastałasia čylijcu, jaki stvaraje miražy. Jaho estetyka krochkaści pieramahła manumientalny pafas
Ciapier čytajuć
Maksim Znak pra pres-kanfierencyju va Ukrainie: My damovilisia nie ŭzdymać najbolš balučyja temy — katavańniaŭ, sankcyj, vajny. Moža, musili my pa-inšamu zrabić
Kamientary