Archiŭ

Tadej Karbovič. Vieršy (pierakład z ukrainskaj)

№ 01 (122) 1999 h.

white snow lightyellow alicemblue navajowhite antiquewhite cornsilk floralwhite gainsboro ghostwhite honeydew ivory lemonchiffon aquamarine lavender blush beige sky blue

koler staronki


Dla cytannia tekstu peraklucycie browser na "Baltic font/encoding"

Tadej Karabovii

 

***

 

roznyja padziei

z malenstva

atrymoyvajuh sens

 

dla mianie

rto staju za 'cianoju yspaminay

 

rtorazu ciajuej

pryhadah

roznyja padziei

 

***

 

ja pajroy pa'viacih jabŝyki

na Spasa

a viarnuysia darosŝym

i yspamin pakaciysia y da'pieŝy vierasies

u mayiasnie

 

PAETKA NADZIEJA ARTYMOVII DASYŜAJE Z PADLARRA SVOJ ZBORNIK VIERRAy «DKVIERY» 1994 H.

 

paetka Nadzieja Artymovii

dasyŝaje svoj zbornik «Dkviery»

 

dzie abbersanyja metafary

pierabŝytvajucca z adzinotaj

 

dzie rto ni radok

to ikona abo styhmat

pakutay Haspodnich

Bielsk u jakim

juyvie paetka

zaŝacicca sklapiesniami zhadak

praydziva'ci

y vierrach

 

'VIATYJA yŜADZIMIERA NAyMIUKA

 

(EKSLIBRYS)

 

viartajucca nazad

a Narva

pŝyvie

i ryba bjecca y juakach

 

viartajucca z proriy

a ryba y Narvie

y juakach

 

SPAS U KITAJHORADZIE

 

la carkvy natoyp jabŝyk

dy hrur u karach

pachnie ŝadanam

 

iduh jabŝyki z Chrosnym chodam

idzie jabŝyiny Spas

k ikonaj Pieramianiesnia

papiarod

Pierakŝay z ukrainskaj Andrej Dysko


 

Tadej Karabovic

Tadej Karabovii — paet, pierakŝadiyk, aktyvist ukrainskaha ruchu y Polriy, aytar ra'ci paetyinych zbornikay. Pierakŝaday k bieŝaruskaj vierry Nadziei Artymovii. Jaho aporniaja kniha nazyvajecca «rto staju za 'cianoju yspaminay».

Tadej Karabovii vykŝadaje na katedry ykrainskaj filalohii yva yniversytecie imia Skŝodowskoj-Curie y Lublinie, ale juyvie na Choŝmriynie y maleskaj viosaicy Hola. Zasnavay tam skansen: staryja viatrak, kŝunia, chata pobai z draylanaj cerkaykaj, rto stuliŝasia za staravieinym kamiennym parkanam, zvasnicaj. Chacia Choŝmriyna — dayniaja ykrainskaja ziamla (u Chaŝmie pachavany Daniŝa Halicki, naradziysia pierry prezydent UNR Hrureyski), ciapier ukraincay tut vobmal: ich departavali y 1947 hodzie padias «Akcyji «Visŝa», finalnaha aktu kryvavaj polska-ykrainskaj vajny, jakuju pryniata datavah 1942-44 hadami, ale jakaja nasamrei ciahnuŝasia dayjuej.

Tadej Karbovii i sam padobny da svaich vierray — prazrysty j volny. Juyvie y vioscy, jekdzih na pracu y Lublin za 50 km. Adradziy carkvu, stvaryy skansen, robih rmat dla polska-ukrainskaha dyjalohu. Nie are, nia sieje, nia chodzih z kasoju — pracuje pa-inramu.

Dziyna, jakich ludziej mojuna sustreh u Polriy. I dzie! U Sejnach juyvie Krzysztof Czyiuewski. U hetym miasteiku z 5000 juycharoy vydajecca try tayrieznyja kulturnyja iasopisy. U Krynkach na miajuy — Sakrat Janovii, adzin z najmahutniejrych bieŝaruskich rozumay. U Valiŝach Lonik Tarasevii trymaje svoj park ekzatyinych pturak. A y malupasieskaj Holi — Tadej Karabovii. Dumajuh, dziejuh, tvorah. Ria'livaja kraina, dzie stolki vialikaha y maŝym. I dziyna nam, u Bieŝarusi, dzie, zdajecca, adrazu za bramami Miensku paiynajecca kraj dziaŝak, kuray, kosay i ysieahulnaha viartasnia da pryrody, dzie z intelektualnaj pracy mojuna juyh tolki y stalicy, a litarataru, rto apynuysia pad Sŝonimam, prosta musova trymah karovu, dzie apalohija sialanskaj pracy liiycca abaviazkovym atrybutam pasŝasnia, jakoje maje prynosih mastak. Ale jo'h u nas, jak u inrych, skaŝy: Nina Maciar u Bieŝaaziersku, Ale' Purkin u Babry na vulicy Hornaj... Niemahiyma nie lubih Polriy, dzie takich skaŝay — 'viet.

Tadej Karabovii pira pra Choŝmriynu, svoj kraj na krai Polriy, pira biez vysokich stylay, paŝkich zaklikay i rtuinych rytmay, volnym vierram, jasnym sŝovam, samadastatkova skupymi vobrazami. Vioski: «Spas u Kitajhoradzie», «Chvysiyka», Busŝy y Turovym»; vodary: «Pach miaty», «Pach hryboy», «...saŝodkija jabŝyki poknija»; ekslibrysy: «Choŝmski ekslibrys», «Paetka Nadzieja Artymovii», «Ekslibrys Czesŝawu Miŝoszu»; uspaminy, malitvy, nainyja zapisy. Tak mojua pisah kojuny — u hetych sŝovach vialikaja poiash — tak mojua juyh kojuny.

A.D.


Kamientary

Ciapier čytajuć

Biełaruska nabiła na ciele partrety Łukašenki i jaho synoŭ, Umki, Pucina dy Si Czińpina15

Biełaruska nabiła na ciele partrety Łukašenki i jaho synoŭ, Umki, Pucina dy Si Czińpina

Usie naviny →
Usie naviny

Biełarus sieŭ u samalot i adklučyŭ roŭminh — śpisałasia 177 rubloŭ6

Siarhiej Siviec — novy staršynia Kanstytucyjnaha suda

Tramp nie vyklučyŭ vajny ź Vieniesuełaj9

Andrej Švied, architektar represij, pryznačany staršynioj Viarchoŭnaha suda26

Cichanoŭskaja stelefanavałasia z Babarykam i Kaleśnikavaj3

Vyjšaŭ na svabodu palitviazień Armien Arzumanian, udzielnik «X-faktara»1

Pucin nie ličyć siabie vinavatym u hibieli ŭkraincaŭ i rasijan5

Čamu ŭłady ES nie stali kanfiskoŭvać zamarožanyja rasijskija aktyvy?

Pucin skazaŭ, što jeździć pa Maskvie inkohnita8

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Biełaruska nabiła na ciele partrety Łukašenki i jaho synoŭ, Umki, Pucina dy Si Czińpina15

Biełaruska nabiła na ciele partrety Łukašenki i jaho synoŭ, Umki, Pucina dy Si Czińpina

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić