Partfel
Džynsy ja sabie kuplaju canoju da 30 dalaraŭ. Kašuli — da 20. Abutak — da 60 (abiraju praktyčny, na ŭsie vypadki, kab nasić dva-try sezony). Hadzińniku majmu, za 40 dalaraŭ, užo hady čatyry. Kaliści, kab być madniejšym, pierapłaciŭ za mabiłku novaje madeli: ciapier joj amal dva hady, pryvyk da jaje i nie chaču mianiać; z žacham dumaju, što, kali ja jaje pataplu, zhublu ci jana złomicca, takoj samaj užo nia znojdzieš (źniataja z vytvorčaści). Maju paračku darahich halštukaŭ, ale heta padarunki; astatnija halštuki — pa 10—20 dalaraŭ. Takim čynam, ja mužčynka aščadny. Pahatoŭ, da hetaha zmušajuć abstaviny: praciahły čas addavaŭ kredyt, na jaki nabyli kvateru; ciapier budujem dom.
Ale pabačyŭ ja ŭ 2000 h. Čubajsaŭ partfel. Heta było na ŭračystym adkryćci niejkaje vystavy ŭ Maskvie. Šykoŭny partfel firmy «Petek» z remieniem cieraź plačo. Čubajs pastaviŭ jaho na stoł, pramaŭlaŭ da publiki. Partfel uvieś čas krasavaŭsia na stale. Ja razhledzieŭ navat nitački.
Žadańnie nabyć taki samy praciało mianie imhnienna. U Miensku, jak ni dziŭna, znajšłosia pradstaŭnictva «Petek», ale jany nie zajmalisia tavarnymi pastaŭkami, a tolki vystupali pasiarednikami dla firmaŭ, jakija žadajuć impartavać halantarejnyja vyraby i aksesuary sa skury. Pahartaŭšy katalohi, ja ledź znajšoŭ toj samy artykuł, dziela jakoha pryjšoŭ. Kab spatrebiłasia ŭklenčyć — uklenčyŭ by, ale ofis-dziadźka biaz hetaha paabiacaŭ dastavić adzin asobničak u Miensk.
I voś praz kolki tydniaŭ pakunak ščaścia prybyŭ u stalicu. U kardonnaj karobcy lažaŭ polietylenavy skrutak pryhłušana-kryvavaha koleru. U im — analahičnaha koleru ščylnaje ciažkoje tkaniny miašok z matuzkami, a ŭ miašku, akramia sertyfikatu z numaram i klučykaŭ u aliŭnaj papiery, — jon, moj partfel, maja Reč. Vielmi prašu, nie raspytvajcie, kolki kaštuje, bo, daznaŭšysia, šmat chto zapiša mianie ŭ psychična niezdarovyja. Zrešty, i hety apovied nia jość prymietaju majoj narmalnaści.
Poŭny varyjant artukułu čytajcie ŭ hazecie "Naša Niva"
Kamientary