U paryžskim zaaparku žyvie dziŭnaja śliź, jakaja maje 720 pałoŭ i zdolnaść siabie lačyć
Paryžski zaapark tolki što pradstaviŭ śvietu svajho novaha nasielnika, nazvaŭšy jaho prosta «kroplaj». Physarum polycephalum («šmathałovaja śliź») źjaŭlajecca raznavidnaściu ślizistaj ćvili žaŭtlavaha koleru. Jana padobnaja na hrybok, ale pavodzić siabie jak žyvioła, paviedamlaje BBC.
U žyvoha arhanizma niama rota, straŭnika ci voka, ale jon zdolny vyjaŭlać i pieratraŭlivać ježu.
Jon jarka-žoŭtaha koleru, moža poŭzać z chutkaściu da 4 santymietraŭ u hadzinu, u jaho niama mozhu, ale jon zdolny da vyrašeńnia zadač, a kali jaho razrezać napałovu, jon zdolny zraścisia razam znoŭku.
Physarum polycephalum nie źjaŭlajecca ni raślinaj, ni žyviołaj, ni hrybam. U hetaj ślizi niama dvuch pałoŭ — mužčynskaha i žanočaha, u jaje — 720 pałoŭ. Jana moža raspadacca na asobnyja arhanizmy, a potym źlivacca ŭ adzin.
Takija adnakletačnyja istoty źjavilisia kala paŭmiljarda hadoŭ tamu, ale ŭpieršyniu pra jaje zahavaryli ŭ mai 1973 hoda, kali žycharka amierykanskaha štata Techas vyjaviła žoŭtuju plamu na svaim zadnim dvary. Žyvy arhanizm staŭ siensacyjaj dla ŚMI.
Śliź zvyčajna sustrakajecca na lasnych hlebach Jeŭropy.
Śliź praktyčna bieśśmiarotnaja, jaje asnoŭnyja vorahi — śviatło i zasucha. Znachodziačysia pad ich pahrozaj na praciahu niekalkich hadoŭ, śliź moža ŭvachodzić u śpiačku.
-
ŠI-hienieracyju ŭ videahulniach krytykavali, a ciapier zachaplajucca. Źlitaja technałohija ad NVIDIA pieratvaraje staryja hulni ŭ sapraŭdny kiniematohraf
-
U Rasii dla Android zrabili niezvyčajnuju kłavijaturu— jana adrazu pakazvaje termin za kamientar, što vy napisali
-
Navukoŭcy razhadali tajamnicu naradžeńnia Miesiaca
Ciapier čytajuć
«U syna na telefonie byli naleplenyja ściah i hierb Rasii. Z hetaha ŭsio pačałosia». Baćka školnika z Baranavič raskazaŭ, jak jaho syna ckavali adnakłaśniki
Kamientary