Kultura

Repier Siaroha: Łukašenka — zachavalnik bałansu. U Biełarusi — čysta, spakojna, panuje mir, tam šmat ludziej sa ščaślivymi tvarami

Biełaruski repier Siaroha (Siarhiej Parchomienka), što prasłaviŭsia ŭ 2004 hodzie pieśniaj «Čorny bumier», daŭ intervju Dźmitryju Hardonu. U im jon u tym liku vykazaŭ svajo staŭleńnie da pratestaŭ u krainie i nazvaŭ Alaksandra Łukašenku «zachavalnikam bałansu». U Biełarusi, pavodle jaho słoŭ, zaraz «čysta, spakojna, panuje mir», piša Tut.by.

Skrynšot videa

— Padziei ŭ Biełarusi, jakija ŭskałychnuli ŭvieś śviet, i niabačanaje pa svajoj žorstkaści padaŭleńnie pratestaŭ adklikajucca ŭ tabie bolem? — pytajecca Dźmitryj Hardon.

— Va mnie adklikajucca bolem nie tolki biełaruskija, ale i ruskija, ukrainskija trahiedyi.

— Ty z Łukašenkam znajomy? Što pra jaho dumaješ?

— Asabista — nie. Łukašenka — zachavalnik bałansu. Nie vałodajučy toj infarmacyjaj, jakoj vałodaje jon, my nie možam abjektyŭna sudzić ab jaho dziejańniach. Ale ja b nie chacieŭ chacia b dzień być pachadzić u jaho makasinach. Dla mianie ŭłada — vialikaja adkaznaść i vialiki praklon. Kryž, jaki čałaviek budzie nieści da samaha kanca, i časta heta vielmi niaŭdziačny kryž.

— Alaksandr Łukašenka, biezumoŭna, čałaviek ź vialikim žyćciovym vopytam, i ŭ jaho jość šmat zasłuh pierad Biełaruśsiu, ale my ž nie možam nie pahadzicca z tym, što jon prajhraŭ hetyja vybary. Prosta prajhraŭ. I kali biełarusy masava vyjšli na vulicy haradoŭ, što ź imi nie zdarałasia nikoli, jon prosta staŭ dušyć hetyja pratesty z dapamohaj źbićcia i katavańniaŭ. Až da zasoŭvańnia dubinak mužčynam u zadni prachod. Jak hramadzianin Biełarusi jak ty da hetaha stavišsia?

— Ja liču, što ty, Dzima, prosta paŭtaraješ zaraz naratyvy, a nie fakty i arhumienty. Toje, što ty zaraz kažaš, — heta ŭsiaho tolki infarmacyja, jak, naprykład, taja, jakaja raspaŭsiudžvajecca ŭ libieralnych ŚMI ŭ dačynieńni da mianie i majoj siamji.

— A što pišuć?

— Nu, pišuć padobnaje. Moža, nie tak žorstka.

— …Ale sotni tysiač pratestoŭcaŭ my ž bačyli? Heta ž nie naratyvy.

— Byli miljony tych, jakija, mahčyma, byli zhodnyja [z palitykaj Łukašenki] i padtrymali. Ale jany nikoli nie vychodziać. Tak užo funkcyjanuje pratest. Vielmi lohka zabłytacca ŭ ličbach, malunkach, jakija nie my mantujem i my nie zdymajem. Tamu ja nie vieru ŭ bolšuju častku taho, što ty mnie zaraz ahučyŭ.

— Bačyš, jakaja vydatnaja ŭ nas prahrama i jaki ja małajčyna, spraviadlivy. U mianie adzin punkt hledžańnia, u ciabie — inšy. I my cyvilizavana siadzim i razmaŭlajem. Ludzi buduć heta bačyć: chtości skaža, što ja nie maju racyi, chtości — što ty. Ale heta i jość demakratyja, praŭda? A Łukašenka nie daŭ mahčymaści…

— Z nahody demakratyi. Ja b vielmi chacieŭ, kab tyja z nas, chto maje zdarovy hłuzd, viarnulisia na niekalki miesiacaŭ tamu i jašče raz zirnuli na padziei, jakija adbyvalisia na radzimie demakratyi, u samaj svabodnaj krainie śvietu. Paśla taho, jak Donaldu Trampu prosta zabłakavali ŭsie sacsietki, prosta vydalili Twitter, dzie ŭ jaho było 88 miljonaŭ padpisčykaŭ, pra jakuju demakratyju, svabodu słova i pryncypy naohuł možna kazać?

My jak rybki ŭ akvaryumie, Dzima. Ale za ścienami akvaryuma jość akijan. I ŭ niekalkich sotniach kiłamietraŭ ad taho miesca, dzie my siadzim u svaim utulnym akvaryumie, vyliłasia cunami. Jaho chtości spravakavaŭ. I jaho chvali abaviazkova dojduć da nas. Jość rybki, jakija nie dumajuć pra toje, što za ścienkami akvaryuma jość akijan. Ale my z taboj heta viedajem dakładna. Ja vielmi chaču, kab va Ukrainie, Rasii i Biełarusi jak maha mienš hinuła ludziej, voś takaja farmuloŭka. Ja nie chaču tut vajny.

— Jak u hramadzianina Biełarusi, jaki pravioŭ dziacinstva i junactva tam, u ciabie balić serca za toje, što adbyvajecca na tvajoj radzimie ciapier?

— A što tam adbyvajecca ciapier? Ja byŭ niekalki tydniaŭ tamu ŭ Biełarusi. Čysta, spakojna, infrastruktura, jakaja pracuje. Vielmi šmat ludziej sa ščaślivymi tvarami. Tam śviet, tam panuje mir. Paradak, bałans — jon tam jość.

— Što budzie dalej ź Biełaruśsiu?

— Dzima, ja dumaju, my pavinny zadavacca pytańniami ab bolš hłabalnych terytoryjach. Što budzie ź śvietam dalej? Biełaruś nie centr śvietu. Heta nie kraina, jakaja źjaŭlajecca surjoznym hłabalnym hulcom na hieapalityčnaj šachmatnaj došcy. Treba sačyć za tym, što budzie ŭ ZŠA, u Kitai, u Rasii.

Kamientary

 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Ciapier čytajuć

Jakija prablemy hramadstva moh by vyrašyć Turčyn, kali b jon byŭ libierałam u centry sistemy? I ci moh by?3

Jakija prablemy hramadstva moh by vyrašyć Turčyn, kali b jon byŭ libierałam u centry sistemy? I ci moh by?

Usie naviny →
Usie naviny

U Pakistanie vyzvalili 150 z 450 zakładnikaŭ zachoplenaha ciahnika

Alaksiej Protas aformiŭ siomy biełaruski chiet-tryk u NCHŁ1

Majstra manikiura sudziać za palityku. Joj pahražaje da troch hadoŭ kałonii2

U Zialenskaha paviedamili, kali pačnuć abmierkavańnie detalaŭ pra spynieńnie ahniu

Daktaroŭ, što lačyli Maradonu pierad śmierciu, buduć sudzić. Im pahražaje da 25 hadoŭ turmy

Što za rasijski sieryjał «Aŭtsors», pra jaki ŭsie havorać? U im pakazvajuć, jak «časam nie da zakonaŭ»13

Aktyŭnaje seksualnaje žyćcio vielmi časta pačynajuć dastatkova rana, u 11-12 hadoŭ. Praŭda, tut jość adno vialikaje «ale»1

Ci abaviazany pakupnik płacić, kali raźbiŭ tavar u kramie?2

NED adnaŭlaje finansavańnie prajektaŭ va ŭsim śviecie7

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Jakija prablemy hramadstva moh by vyrašyć Turčyn, kali b jon byŭ libierałam u centry sistemy? I ci moh by?3

Jakija prablemy hramadstva moh by vyrašyć Turčyn, kali b jon byŭ libierałam u centry sistemy? I ci moh by?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić