Hramadstva2929

Łukašenka: Vałodańnie ruskaj movaj — naš najvialikšy zdabytak. Navošta my hublajem ruskuju movu?

Alaksandr Łukašenka ŭ svaim vystupie na samicie kiraŭnikoŭ SND u Biškieku nazvaŭ vielmi svoječasovaj i zapatrabavanaj inicyjatyvu prezidenta Kazachstana Kasym-Žamarta Takajeva ab zasnavańni mižnarodnaj arhanizacyi pa ruskaj movie.

Alaksandr Łukašenka padčas samitu kiraŭnikoŭ SND u Biškieku. Fota: kremlin.ru

«Vy viedajecie, my siońnia ŭsie razmaŭlajem na ruskaj movie, tamu nie tak vostra adčuvajem hetuju kałasalnuju prablemu. A pahladzicie na moładź u našych respublikach. Mnohija razmaŭlajuć na ruskaj movie horš i słabiej, čym na anhlijskaj i inšaj movie. Heta (vałodańnie ruskaj movaj) najvialikšy naš zdabytak. Možam dastukacca da taho, što budziem razmaŭlać praź pierakładčyka. Niamožna stracić movu mižnacyjanalnych znosin, jak jaje nazyvajuć. I potym, ja naohuł nie razumieju, a čamu jaje pavinny stracić? Jana što, škodzić nam, našamu pakaleńniu? Nie. Jana nie pavinna škodzić i pakaleńniu našych dziaciej. Heta naš zdabytak», — cytuje słovy Łukašenki jahonaja pres-słužba.

Alaksandr Łukašenka padkreśliŭ, što zaŭsiody havaryŭ ab tym, što ruskaja mova — heta nie ruskaja mova:

«Heta naša ahulnaja mova. My byli ŭ adzinaj dziaržavie doŭhi čas. A zychodziačy z kancepcyi, što mova — heta žyvoje, tvorča raźvivajecca, dyk my ž razam raźvivali hetuju ruskuju movu. Tam čaścinka azierbajdžancaŭ, uźbiekaŭ, tadžykaŭ i hetak dalej. Nie tolki ruskich i biełarusaŭ. Tamu navošta my hublajem ruskuju movu?»

Jon adznačyŭ, što jaho raduje tendencyja ŭ siarednieazijackich krainach, uklučajučy Tadžykistan, Kyrhyzstan, Uźbiekistan, dzie źjaŭlajucca novyja škoły i ŭniviersitety, u jakich vyvučajuć i vykładajuć na ruskaj movie.

«Ale hetaha mała. Tamu voś hetaja inicyjatyva pa ruskaj movie — heta nie mienš važnaja inicyjatyva, čym niejkaja z vobłaści ekanomiki. Ja ŭžo nie kažu pra toje, jak iduć spravy ŭ nas z ruskaj movaj u byłoj Varšaŭskaj damovie (u dziaržavach, jakija ŭvachodzili ŭ hetaje abjadnańnie). My, u adroźnieńnie ad ich, nie chočam, kab naša moładź kamunikavała, jak ja ŭžo skazaŭ, pamiž saboj praź pierakładčyka abo tolki na anhlijskaj movie», — padkreśliŭ Łukašenka.

Kamientary29

  • Pierad bratami nie prynižajucca...
    13.10.2023
    Čarhovy raz pierad ruskimi pryniziŭsia
  • Lolik z-pad Limasoła
    13.10.2023
    cyrk na drocie
  • Kastuś
    13.10.2023
    kali niama bolš čym hanarycca))
 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Ciapier čytajuć

Rasija patrabuje za mir pieradać joj čatyry ŭkrainskija rehijony

Rasija patrabuje za mir pieradać joj čatyry ŭkrainskija rehijony

Usie naviny →
Usie naviny

Uzbrojeny biełarus napaŭ ź pistaletam na palicejskich u Rasii1

Aŭtaślesara ź Minska asudzili pa čatyroch palityčnych artykułach. Jamu pahražała da 6 hadoŭ kałonii3

30 hod tamu deputaty apazicyi haładoŭkaj sprabavali spynić aŭtarytaryzm Łukašenki14

Siońnia — hadavina terakta ŭ minskim mietro4

«Heta rok-n-roł». Šura Stoŭn aceńvaje načosy łukašystak ź lehiendarnaha artykuła «Našaj Nivy»9

Jak žyvie Vital Tysieŭ — aktyvist, jakomu biełarusy sabrali 45 tysiač jeŭra na terminovuju apieracyju i ŭratavali ad paraliču6

U Ńju-Jorku ŭ raku Hudzon upaŭ viertalot, zahinuli šeść čałaviek2

Paśla 5 hadoŭ źniavoleńnia vyjšaŭ na svabodu palitviazień Pavieł Juchnievič8

Padpał u vilenskaj IKEA letaś zładziŭ ukrainski padletak. Jon zachoŭvaŭ na vakzale sumku z vybuchoŭkaj, telefonami i vibratarami2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Rasija patrabuje za mir pieradać joj čatyry ŭkrainskija rehijony

Rasija patrabuje za mir pieradać joj čatyry ŭkrainskija rehijony

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić