U tym liku i pra toje, jak savieckaja prapahanda viartała svaich suajčyńnikaŭ na histaryčnuju radzimu.
Biełarusy ŭ Arhiencinie: hramadskaja dziejnaść i reemihracyja ŭ SSSR (
Ubačyła śviet
U knizie raźmieščany dakumienty i ŭspaminy pra biełaruskuju dyjasparu ŭ Arhiencinie, a taksama pra reemihrantaŭ, jakija pierajechali z hetaj krainy ŭ SSSR. Pradstaŭlenyja materyjały adlustroŭvajuć śvietapohlad biełaruskich imihrantaŭ, ich hramadskuju i palityčnuju dziejnaść u Arhiencinie, praces ich reemihracyi ŭ SSSR i šlachi adaptacyi na Radzimie.
Pa słovach redaktara knihi, kandydata histaryčnych navuk Natalli Hardzijenki, zbornik «Biełarusy ŭ Arhiencinie: hramadskaja dziejnaść i reemihracyja ŭ SSSR (
«Arhiencinskaja biełaruskaja dyjaspara adroźnivajecca ad dyjasparaŭ u inšych krainach najpierš svajoj idejnaj skiravanaściu, prakamunistyčnym charaktaram, — havoryć Natalla Hardzijenka. — I heta svojeasablivy fienomien u biełaruskim žyćci na Zachadzie, biezumoŭna varty uvahi i vyvučeńnia. Da siońnia byli apublikavanyja tolki asobnyja uspaminy, abo dakumienty da historyi biełaruskaj Arhienciny. Ciapier ža
Kniha padzielena na niekalki tematyčnych raździełaŭ. Pieršy raździeł — «Biełaruskija imihranty ŭ Arhiencinie (1930 — siar.
-
Maksim Znak apublikavaŭ svaje muzyčnyja zapisy na stryminhach
-
Kali ŭ 1979‑m «Kałasy pad siarpom tvaim» vyjšli pa-rusku nakładam 100 tysiač asobnikaŭ, imi handlavali minskija taksisty. Nastolki papularny byŭ Karatkievič
-
Pryckieraŭskaja premija 2026 hoda dastałasia čylijcu, jaki stvaraje miražy. Jaho estetyka krochkaści pieramahła manumientalny pafas
Ciapier čytajuć
Maksim Znak pra pres-kanfierencyju va Ukrainie: My damovilisia nie ŭzdymać najbolš balučyja temy — katavańniaŭ, sankcyj, vajny. Moža, musili my pa-inšamu zrabić
Kamientary