Hramadstva22

Futbolnyja lehijaniery z Afryki raskazali, jak im zachodziać stravy biełaruskaj kuchni

Spartyŭnaje vydańnie Bet News vyrašyła pahavaryć z afrykanskimi futbalistami, jakija hulajuć u Biełarusi, pra toje, jakija prablemy ź ježaj uźnikali ŭ ich u našaj krainie. Usio ž taki ahulnaja roznaść kultur upłyvaje ŭ tym liku i na hastranamičnaje ŭspryniaćcie.

Edehier Mahłuar

Nie tak daŭno futbolny ahient Juryj Famin raskazaŭ zajmalnuju historyju pra adnaho sa svaich klijentaŭ, kamierunca Saahi Dzieniahu, jaki vystupaŭ za «Minsk» u 2022-2023 hadach:

«U niejki pieryjad u kłubie vielmi šmat hrečkaj karmili, a afrykancy nie razumieli, što heta za pradukt. Dajšło da taho, što ŭ niejki momant Saahi skazaŭ: kali siońnia budzie hrečka, to na treniroŭku nie vyjdu. Pryjšłosia kupić makarony».

Heta situacyja jakraz i natchniła žurnalistaŭ na toje, kab raspytać i inšych afrykanskich futbalistaŭ, što hulajuć u Biełarusi, pra ich kulinarnyja ŭpadabańni.

Ehiedeh Mahłuar («Viciebsk»; Kamierun)

«U Biełarusi ja praktyčna nie sutykaŭsia z hastranamičnymi ciažkaściami. Zaŭsiody z apietytam jem biełaruskija stravy, i jany mnie padabajucca. Ale hrečka taksama zdajecca čymści vielmi dziŭnym. Nie vielmi padabajecca jaje asablivy smak.

U hetym hodzie na Maślenicu ja pakaštavaŭ bliny. Vielmi spadabalisia. Viadoma, u Kamierunie taksama jość padobnyja stravy. Bolš za ŭsio sa straŭ, što ja jem tut, mnie padabajecca płoŭ».

Luk Nelsan («Ahra-Pielišča» z Kamianca; Nihieryja)

«Dumaju, niepavažliva kazać kiepska pra ježu inšaj krainy. Ale, žyvučy ŭ Breście, ja kuplaju šmat afrykanskich praduktaŭ. Zakazvaju ich u kramach u Polščy albo Rasii. Tak što prablem u mianie niama.

Ź biełaruskaj ježy lublu smažanuju bulbu, ale jem jaje nie tak časta, jak vašy ludzi. Lublu bliny.

Zrazumieła, što kultury ŭ nas zusim roznyja. Ja, naprykład, nie razumieju, jak možna jeści čorny chleb biez cukru. Jak? Choć umalajcie mianie, ale ja jeści nie budu — jon ža na smak niesałodki! Lublu i bieły chleb z cukram.

Taksama ja nie pju harełku i piva, nie jem tuniec, saleńni. Akramia taho, nie vielmi padabajucca sałaty, jakija tut robiać. Viadoma, ja ich jem. Ale kali jość mahčymaść, to lepš ja sam pryhatuju sałatu».

Duhłas Visdom («Słonim-2017», Nihieryja)

«Ź ježaj u Biełarusi ŭsio dobra. Prosta vašy tradycyjnyja stravy ja amal nie jem. Ničoha drennaha nie skažu, ale pryvyk da inšaj ježy — afrykanskaj i anhlijskaj.

Naprykład, nie mahu jeści biełaruskija supy. Dla mianie heta dziŭna. Ale bolšaść maich afrykanskich subratoŭ ich lubiać. Prosta ja vielmi pieraborlivy ŭ ježy čałaviek.

Tut ja ŭ asnoŭnym hatuju rys i tamatnaje rahu z kurycaj, indykom albo śvininaj. Taksama ŭžyvaju šmat sadaviny i sokaŭ. Pry hetym ja nie pju ałkahol i nie kuru».

Kryścijan Intsojen («Smarhoń»; Kamierun)

«Ščyra kažučy, pa pryjeździe ŭ Biełaruś ničoha dziŭnaha ź ježy ja nie sustreŭ. Što ŭ Biełarusi, što na radzimie pradukty ŭ kramach prykładna adnolkavyja. Biełaruskuju ježu sam nie hatuju, jaje hatuje maja žonka, i ja jem z zadavalnieńniem.

A voś z afrykanskich straŭ lublu sam hatavać arachisavuju pastu z kurycaj i rysam i manku sa špinatam. Heta vielmi smačna».

Cita Jormi Džunijor («Lida»; Libieryja)

Usiu biełaruskuju ježu jem z zadavalnieńniem. I ŭsie pradukty, što kaštavaŭ, mnie padabajucca. Viadoma, mianie jak čałavieka ź Libieryi niekatoryja stravy adrazu ździvili. Ale jany ŭsio adno padabajucca.

Baršču i dranikaŭ u Libieryi paprostu niama, i dla nas heta moža padacca dziŭnym. Jak niama i sała mienavita ŭ takim vyhladzie. Ale heta nie značyć, što my nie ŭžyvajem tłuščy žyviolnaha pachodžańnia zusim. Prosta hatujuć toje ž sała ŭ nas krychu pa-inšamu. Jaho zvyčajna vykarystoŭvajuć u rahu».

Łukuman Aliu («Homiel»; Nihieryja)

«Ja zusim nie jem stravy, dzie jość śvinina. Tamu što ja musulmanin, i mnie nie dazvalaje hetaha rabić relihija. Voś i ŭsio. Astatniaje ja jem».

Kamientary2

  • hrečnaja
    19.03.2025
    nu i chaj nie jaduć našu hrečku - nam bolš dastaniecca
  • Baradzied
    19.03.2025
    Odnoj hriečkoj nie naješsia, tut miaso nužno.
 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

50 tysiač dalaraŭ za kvitki: biełaruska nie moža trapić na lačeńnie ŭ Kitaj praz šalony ceńnik avijakampanii5

50 tysiač dalaraŭ za kvitki: biełaruska nie moža trapić na lačeńnie ŭ Kitaj praz šalony ceńnik avijakampanii

Usie naviny →
Usie naviny

Śledčy kamitet pałochaje nastupstvami za śviatkavańnie Dnia Voli14

Atakavanaja hazavymiaralnaja stancyja «Sudža» ŭ Kurskaj vobłaści7

Karalevu burlesku ŭsioj Maskvy źbili 8 sakavika prosta padčas vystupu4

U 45 hadoŭ pamior načalnik ź Leninskaha RAUS Mahilova12

Čamu my ŭlublajemsia? Navukoŭcy abviarhajuć stereatypy16

185 hadoŭ tamu naradziŭsia Francišak Bahuševič — adzin z pačynalnikaŭ novaj biełaruskaj litaratury2

U Biełarusi stvarajuć «adukacyjny chab nie horšy za Harvard». Što heta budzie?8

Siabroŭka Viery Palakovaj-Makiej sprabuje pradać elitny sałon pryhažości bolš čym za miljon dalaraŭ23

Tramp likvidavaŭ ministerstva adukacyi ZŠA67

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

50 tysiač dalaraŭ za kvitki: biełaruska nie moža trapić na lačeńnie ŭ Kitaj praz šalony ceńnik avijakampanii5

50 tysiač dalaraŭ za kvitki: biełaruska nie moža trapić na lačeńnie ŭ Kitaj praz šalony ceńnik avijakampanii

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić