Hramadstva2626

Babaryka: Klučavoje pytańnie suvierenitetu Biełarusi — źniać ź siabie pojas šachida

«Ja praciahvaju vieryć u mahčymaść pabudovy Bałta-Čarnamorskaha pojasa biaśpieki paśla vajny».

Fota: Omar Zaghloul / Anadolu via Getty Images

U novym vypusku TOKu Viktar Babaryka davodzić, što najvažniejšym pytańniem zachavańnia suvierenitetu Biełarusi źjaŭlajecca vyvad ź jaje terytoryi jadziernaj zbroi.

«Ja praciahvaju vieryć u mahčymaść pabudovy Bałta-Čarnamorskaha pojasa biaśpieki paśla vajny», — zajaŭlaje Babaryka.

Pavodle palityka, u intaresach Jeŭropy stvaryć zonu biaśpieki pamiž Rasijaj i krainami ES — svojeasablivuju biaźjadziernuju prastoru sudakranańnia pamiž «niepakajanaj Rasijaj» i cyvilizavanaj Jeŭropaj.

«Heta pavinna być zona nie stolki niejtralnaści, kolki nieprynaležnaści. Biełaruś padzialaje ŭsie jeŭrapiejskija kaštoŭnaści. Ale ja nie vielmi vieru, što ŭ bližejšaj pierśpiektyvie, u ahladnaj, umoŭna kažučy, piacihadovaj budučyni nas čakaje ŭstupleńnie ŭ Jeŭrasajuz. Status nierasijskaści — heta najbolš realny varyjant», — davodzić Babaryka.

Pieršym krokam u hetym kirunku, na jaho dumku, mahło b stać viartańnie ŭ biełaruskuju Kanstytucyju normy pra biaźjadzierny status krainy.

Babaryka davodzić, što raźmiaščeńnie rasijskaj jadziernaj zbroi ŭ Biełarusi nie źjaŭlajecca samastojnym rašeńniem biełaruskich uładaŭ.

«Niahledziačy na toje, što ŭłada Biełarusi kaža, što heta ich rašeńnie, heta nie ich rašeńnie. (…) Kali b nam heta było patrebna, my b daŭno heta ŭžo zrabili. Ciapier heta vymušanaja miera, jak by my ni kazali. I tamu važna viartańnie da taho, što my nie źjaŭlajemsia krynicaj prablemy i krynicaj pahrozy dla ŭsich krain.

My ŭsie havorym, što my vielmi miralubivyja, ale jadziernaja zbroja nam patrebna. Navošta? Jana nam nikoli nie była patrebna. My pra jaje ŭvohule nikoli nie zhadvali. Niejtralny status navat nie ŭźnikaŭ. Jon uźnik tolki paśla 2020 hoda. (…)

Ja liču, što heta vymušana. Kali da ciabie prychodziać i kažuć: «Ty pavinien heta zrabić», — ty možaš navat kazać, što nie chočaš. Ale da ciabie prychodziać i kažuć: «Ty zaležny. Ty pavinien i zrobiš heta». Heta nie padabajecca nikomu».

Jon padkreślivaje, što najaŭnaść jadziernaj zbroi na terytoryi Biełarusi robić krainu ŭraźlivaj i padryvaje jaje suvierenitet.

«Kali hetaha my nie zrobim, kali my zastaniomsia ź jadziernaj zbrojaj, Biełaruś jak samastojnaja struktura [źniknie]. Knopka znachodzicca nie ŭ nas. (…)

Kali nam udasca adarvacca — choć by nie ŭ ekanamičnym sensie na pieršym kroku, ale chacia b u vajennym — kali z nas zdymuć hetuju jadziernuju mišeń, kali z nas zdymuć hety pojas šachida, jaki na nas nadzieli, heta budzie pieršy krok i znak taho, što ŭ nas usio ž zastajecca mahčymaść być samastojnaj krainaj.

Prosta ŭjavicie sabie hety vobraz. Nakolki samastojny šachid, na jakim nadziety pojas, a knopka znachodzicca ŭ čyichści inšych rukach? (…)

Dla mianie klučavoje pytańnie siońnia — heta nie ekanomika i nie sankcyi. Klučavoje pytańnie suvierenitetu Biełarusi — źniać ź siabie pojas šachida».

Babaryka pryznaje, što vyrašyć hetaje pytańnie bieź pieramovaŭ z Rasijaj niemahčyma. Chacia Zachad nie maje davieru ni da ciapierašniaha rasijskaha, ni da biełaruskaha režymu, alternatyvy pieramoŭnamu pracesu ŭsio roŭna niama.

«Inšaha varyjantu niama. Vieryć u toje, što niechta pryjdzie, pieramoža i zavajuje Kreml, z majho punktu hledžańnia niemahčyma. Značyć, buduć vieścisia pieramovy», — zaŭvažaje palityk.

Na pytańnie, jak pryvieści Łukašenku za stoł pieramovaŭ, jon adkazvaje:

«A možna daviedacca, što zaležyć ad Łukašenki za hetym stałom? (…) Jon na siabie hety pojas nie nadziavaŭ i jon ź siabie jaho nie moža źniać. Dyk pra što my budziem havaryć?»

Na jaho dumku, pytańnie pra vyvad jadziernaj zbroi ź Biełarusi pavinna hučać na mirnych pieramovach z Rasijaj:

«Ja razumieju, što heta nie moža być punktam padpisanych pahadnieńniaŭ u ramkach urehulavańnia kanfliktu abo vajny Rasii z Ukrainaj. Biezumoŭna, nie. Ale hety punkt pavinien prahučać, i jon pavinien zastacca jak tema dla dalejšych razmoŭ».

U advarotnym vypadku «možna zabyć pra Biełaruś. Ja ŭ hetym pierakanany», — padsumoŭvaje palityk.

Kamientary26

  • Iz dzierevni
    21.03.2026
    Aščuščenije, čto ty v dzieckam sadu i słušaješ charoševa skazačnika.
  • Stałypin & So
    21.03.2026
    😂🙈
  • Babalida
    21.03.2026
    [Red. vydalena]

Ciapier čytajuć

Mikoła Statkievič pavinšavaŭ biełarusaŭ z Dniom Voli, zapisaŭšy pieršaje VIDEA paśla vyzvaleńnia5

Mikoła Statkievič pavinšavaŭ biełarusaŭ z Dniom Voli, zapisaŭšy pieršaje VIDEA paśla vyzvaleńnia

Usie naviny →
Usie naviny

Iranskaja apazicyja nie vychodzić na vulicy, bo ich zaniali ŭzbrojenyja prychilniki režymu ajatoł5

Pradstaŭnik Ukrainy ŭ AAN nahadaŭ rasijanam, dzie była Kijeŭskaja Ruś, a dzie «kvakali žaby»13

Łukašenka jedzie ŭ KNDR21

Minskaha ekskursavoda z najvyšejšymi adznakami ad turystaŭ asudzili za palityku

Biełaruski hałkipier zaklučyŭ kantrakt z kłubam NCHŁ

Žurnalisty znajšli mužčynu, jaki zasnuŭ u aŭtobusie sa ščaniukom na rukach, i za sutki staŭ zorkaj1

ZŠA nazvali kandydaturu ŭ Iranie, jakuju razhladajuć u jakaści asnoŭnaha pieramoŭščyka i navat budučaha kiraŭnika krainy3

Biełaruskim mužčynam za vialikija hrošy prapanoŭvajuć prateściravać na sabie preparat dla lačeńnia raku małočnaj załozy7

21‑hadovy kiroŭca vyskačyŭ na čyrvonaje śviatło na Niezaležnaści2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Mikoła Statkievič pavinšavaŭ biełarusaŭ z Dniom Voli, zapisaŭšy pieršaje VIDEA paśla vyzvaleńnia5

Mikoła Statkievič pavinšavaŭ biełarusaŭ z Dniom Voli, zapisaŭšy pieršaje VIDEA paśla vyzvaleńnia

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić