Na mahiloŭskaj trasie vypraboŭvajuć «vajtopinh» — novuju technałohiju ramontu daroh
Na aŭtamahistrali M4 (Minsk — Mahiloŭ) vypraboŭvajuć novuju technałohiju ramontu daroh — «vajtopinh». Pra jaje raskazaŭ načalnik halinovaj darožnaj łabaratoryi instytuta «BiełdarNDI» Siarhiej Kabak.

Sutnaść technałohii ŭ tym, što pavierch najaŭnaha asfaltabietonnaha pakryćcia ŭkładvajecca płast cemientabietonu. Takim čynam adnaŭlajecca apornaja zdolnaść darohi biez poŭnaha demantažu staroj kanstrukcyi.
Pa słovach śpiecyjalista, dla Biełarusi hety mietad pakul ekśpierymientalny, choć u mnohich inšych krainach jon užo šyroka vykarystoŭvajecca. Pierad ukaranieńniem technałohiju nieabchodna adaptavać da miascovych klimatyčnych i ekspłuatacyjnych umoŭ.
Adnoj z hałoŭnych pieravah «vajtopinhu» źjaŭlajecca toje, što niama nieabchodnaści raźbirać najaŭnaje pakryćcio. Usie raniejšyja słai darožnaj kanstrukcyi vykarystoŭvajucca jak asnova. Paśla raźliku nieabchodnaj tryvałaści vyznačajecca patrebnaja taŭščynia novaha bietonnaha słoja.
Jak adznačajuć śpiecyjalisty, taki padychod dazvalaje zrabić ramont bolš chutkim i ekanamična vyhadnym, a taksama pavialičyć tryvałaść i termin słužby darožnaha pakryćcia.
Ciapier čytajuć
«Hałandski architektar», jaki adbudavaŭ Vostruju bramu i pastaviŭ sabie dom-krepaść u Hajciuniškach, akazaŭsia nijakim nie hałandcam. Ale jaho spadčyna zachaplaje
«Hałandski architektar», jaki adbudavaŭ Vostruju bramu i pastaviŭ sabie dom-krepaść u Hajciuniškach, akazaŭsia nijakim nie hałandcam. Ale jaho spadčyna zachaplaje
Taćciana Zamiroŭskaja pieršy raz za 11 hadoŭ viarnułasia z ZŠA ŭ Jeŭropu. Mnohija maniery, zvyčki i navat ptuški, jakich my nie prykmiačajem, vyklikali ŭ jaje buru ŭspaminaŭ
Kamientary