Kiraŭnik biełaruskaj antarktyčnaj ekśpiedycyi Alaksiej Hajdašoŭ i viadučy navukovy supracoŭnik navukova-praktyčnaha centra NAN Biełarusi pa bijaresursach Juryj Hihiniak vylecieli ź Minska ŭ Kiejptaŭn (PAR). Tam jany dałučacca da ŭdzielnikaŭ rasijskaj antarktyčnaj ekśpiedycyi i 7 śniežnia na sudnie ladovaha płavańnia "Akademik Fiodaraŭ" adbuduć na palarnuju stancyju "Maładziožnaja". Na hetaj stancyi biełaruskija navukoŭcy padzielacca: Juryj Hihiniak praciahnie płavańnie na karabli, dzie budzie vykonvać bijałahičnyja i hidrałahičnyja daśledavańni, a Alaksiej Hajdašoŭ adpravicca na miesca bazavańnia biełaruskaj antarktyčnaj ekśpiedycyi - "Hara Viačerniaja", dzie acenić stan navukovaha abstalavańnia i ŭsich sistem žyćciezabieśpiačeńnia -- jak paŭpłyvali na techniku surovyja antarktyčnyja ŭmovy.
25 śniežnia Alaksiej Hajdašoŭ adpravicca z "Hary Viačerniaj" na palarnuju stancyju "Prahres", dzie znoŭ siadzie na karabiel "Akademik Fiodaraŭ" i da lutaha budzie ładzić na im azonamietryčnyja nazirańni. Viartańnie "Akademika Fiodarava" z Antarktydy zapłanavanaje na kaniec lutaha.
Čakajecca taksama, što ŭ studzieni nastupnaha hoda ŭ Antarktydu adpraviać jašče dvuch biełaruskich vučonych. Ich praca budzie arhanizavanaja na palarnaj stancyi "Novałazaraŭskaja", dzie ajčynnyja śpiecyjalisty buduć nazirać za stanam i składam atmaśfiery nad Antarktydaj. Hetyja dadzienyja vielmi važnyja dla vyvučeńnia suśvietnaj prablemy źmieny klimatu.
Kab Biełaruś zmahła stać kansultatyŭnaj bokam Damovy ab Antarktycy i, takim čynam, prymać udzieł u vyrašeńni važnych pytańniaŭ, źviazanych z hetym kantynientam, joj nieabchodna praciahvać tam navukova-daśledčyja raboty. Pakul paŭdniovy maciaryk Ziamli abvieščany zonaj navuki i daśledavańniaŭ, raspracoŭka karysnych vykapniaŭ tut zabaronienaja. Adnak nie vyklučana, što praź niekalki dziesiacihodździaŭ pačniecca padzieł ladovaha kantynienta, bo jon bahaty roznymi minieralna-syravinnymi resursami, u tym liku vuhlevadarodnaj syravinaj i ŭranam.Viadučyja krainy śvietu pašyrajuć tut svaje daśledavańni. 48 dziaržaŭ užo dałučylisia da Damovy ab Antarktycy, ź ich 29 vystupajuć kansultatyŭnym bakami.
Antarktyka -- paŭdniovaja palarnaja vobłaść ziamnoha šara, u jakuju ŭvachodzić Antarktyda i prylehłyja da jaje ŭčastki Atłantyčnaha, Indyjskaha i Cichaha akijanaŭ. Ahulnaja płošča Antarktyki składaje 52 młn kv km. Va Uschodniaj Antarktydzie znachodzicca polus choładu Ziamli, dzie ŭ 1983 hodzie byŭ zarehistravany tempieraturny rekord - minus 89,2 hradusa. Siaredniaja tempieratura zimovych miesiacaŭ u centry macieryka składaje minus 65 hradusaŭ, letnich - 40 hradusaŭ nižej za nul. Antarktyda nie naležyć nivodnaj dziaržavie.
Kamientary