Pavieł Baranaŭ: Biełaruskija kamientatary macniejšyja za rasiejskich
Žurnalist źbirajecca kamientavać pa-biełarusku hulni ŭnutranaha pieršynstva i anhlijskaj Premjer-lihi.
Matčy sioletniaha «Jeŭra» na telekanale «Biełaruś2» absłuhoŭvali piać kamientataraŭ: Baranaŭ, Dźmitryjeŭ, Navicki, Novikaŭ i Ćviačkoŭski. Čytačy nn.by adznačali, što najbolš im padabajecca praca Siarhieja Novikava i Paŭła Baranava.
«Naša Niva»: Kamientavać «Jeŭra» było lahčej ci ciažej, čym čempijanat Biełarusi?
Pavieł Baranaŭ: Ni lahčej, ni ciažej. Prosta pa-inšamu. Biełaruskaje pieršynstva my kamientujem sa stadyjona. Heta inšaja enierhietyka, adčuvańnie. Tut davodzicca pracavać sa studyi. U pryncypie, heta zvykłaja sprava. Nie tak i važna, jaki ŭzrovień futbalistaŭ, vysoki ci nizki. Važnaja baraćba i žadańnie spartsmienaŭ pieramahać. Časam matč čempijanatu Biełarusi kamientavać cikaviej, čym, skažam, čverćfinał «Jeŭra» Ispanija — Francyja.
«NN»: A mahčymaści z Polščy i Ukrainy pracavać nie było?
PB: Nie da mianie pytańnie. Napeŭna, nie było. Ja dakładna nie viedaju, ale, moža, sprava ŭ hrošach, uličvajučy, što jašče napieradzie Alimpijada.
«NN»: Mnohija niezadavolenyja, što niama tranślacyj pa-biełarusku. Vy ž niadaŭna adpracavali na movie hulniu BATE i «Słavii». Značyć, možacie.
PB: Heta była maja pieršaja hulnia pa-biełarusku za siem hadoŭ. Mnie padajecca, što «Jeŭra» ŭsio ž nie taho maštabu turnir, kab ja praciahvaŭ tam svaje moŭnyja praktykavańni i ekśpierymienty. Treba adpracavać pa-biełarusku siezon-druhi, kab adnavilisia navyki, leksika ŭspomniłasia. Źbirajusia i dalej pracavać pa-biełarusku. Mahčyma, nie tolki čempijanat krainy, ale i anhlijskuju Premjer-lihu.
«NN»: Jak Vam uvohule ŭzrovień biełaruskich kamientataraŭ?
PB: Jon davoli vysoki. Na moj pohlad, naš siaredni ŭzrovień vyšejšy za siaredni ŭzrovień u Rasii. Tam jość kamientataraŭ piać, jakija bolš talenavita vykazvajuć svaje dumki, ale daloka nie ŭsie.
«NN»: Možna pačuć, što našym kamientataram nie chapaje emacyjnaści.
PB: Kamu chapaje, kamu — nie. Skažycie, nu jak emacyjna kamientavać hulniu Ispanija — Francyja, dzie ničoha nie adbyvajecca? Prosta kryčać, zavodzicca — heta było b nieadekvatna. Časam emacyjnaść absalutna naturalnaja, jak było ŭ mianie ŭ hulni «Mančester Sici» — KPR, ale tady inakš nielha było. U taho ž Navickaha ŭsio dobra z emacyjnaściu, u inšych — taksama.
«NN»: Jak Vam uvohule «Jeŭra-2012»?
PB: Dla futbalistaŭ, vyhladaje, heta prosta praciah siezona, a nie śviata. Važnyja, adkaznyja hulni, ale nie bolš za toje. Hetaje spabornictva nie samaje cikavaje z tych, što ja naziraŭ. Vielmi mocnaja Ispanija, kaniečnie. Heta dadaje krychu sumu, intryhi niama. Jakasny, cikavy futboł u čverćfinale pakazali Italija i Anhlija, mocnyja ducham kamandy. Ale ŭ pryncypie vialikich siurpryzaŭ niama, jość tolki niuansy.
«NN»: Za kaho sami zaŭziejecie?
PB: Kab mocna, to ni za kaho. Cikavaść vyklikaje Hiermanija, Italija. Ispancy, paŭtarusia, nastolki mocnyja, što až niecikava.
«NN»: A kamientatar moža vykazvać svaje simpatyi padčas tranślacyi?
PB: Kaniečnie, moža. Jon taki samy čałaviek, jak i astatnija. Navat abaviazany. Kamientatarstva — heta ž taja publicystyka, dzie čałaviek vykazvaje svoj subjektyŭny pohlad. Niekatoryja dumajuć, što tak my naviazvajem svaje pohlady, ale heta łuchta. Prosta viadziom hutarku z hledačami la ekrana. Z nami možna pahadžacca ci nie, spračacca. Adkryta zaŭzieć možna chiba padčas hulniaŭ svajoj krainy.
Kamientary