Litaratura1616

Rubleŭskaja: Vialikaja častka biełaruskaj historyi jašče nie vierbalizavanaja

U piatnicu ŭ kniharni «łohvinaŬ» prajšła pieršaja sustreča z łonh-listerami litaraturnaj premii imia Ježy Hiedrojca. Padčas pieršaj sustrečy svaju knihu prezientavała Ludmiła Rubleŭskaja.

«Nočy na Plabanskich młynach» Ludmiły Rubleŭskaj ujaŭlaje ź siabie zbornik roznych rečaŭ — u vialiki tom uvajšli hatyčny raman «Skoki sa śmierciu», apovieść «Nočy na Plabanskich młynach» (svojeasablivaje pieraasensavańnie haradskich mifaŭ Minska), apaviadańni i ceły šerah inšych tekstaŭ.

Rubleŭskaja nie pieršy raz traplaje ŭ łonh-list Hiedrojca, u minułym hodzie jaje raman «Avantury Pranciša Vyrviča, škalara i špieha» dabraŭsia da «karotkaha śpisu», i šansy na pieramohu ŭ piśmieńnicy byli vielmi značnyja. Sioleta šansy, z-za śpiecyfiki «Młynoŭ» navat vyšejšyja.

«Niekatoryja z hetych tvoraŭ napisanyja ŭ 2005-2006 hodzie, ale ja nie liču ich sastarełymi, jany ŭsie mnie darahija,- kaža piśmieńnica. – Kali ja zaraz adkryvaju cykł «Staraśvieckija mify», jaki ŭvajšoŭ u zbornik, to razumieju, što siońnia b mahčyma tak i nie napisała».

Sustrečy ŭ «łohvinavie» prachodziać u cikavym farmacie – u naminantaŭ na premiju biare intervju piśmieńnik, dvojčy finalist Hiedrojca i sioletni siabar žury Alhierd Bacharevič.

«Ci nie zdajecca vam, što za hetyja niekalki hod źmianiŭsia sam čytač, litaraturny praces?» — pytajecca Bacharevič.

Pa mierkavańni Rubleŭskaj, praces źmianiŭsia i mocna, nie ŭ apošniuju čarhu dziakujučy internetu.

«Tam kožny moža adčuć siabie piśmieńnikam, tekstaŭ vielmi šmat, nie ŭsie jany dobryja, mnie padajecca, sama prafiesija piśmieńnika desakralizavałasia, — kaža Rubleŭskaja. — Ale asabista ja vieru, što isnuje niejki hamburhski rachunak, pa jakim buduć aceńvacca teksty ŭ budučyni».

Dalej havorka zachodzić pra toje, ci nie zašmat u Biełarusi histaryčnaj litaratury. Ludmiła Rubleŭskaja z takim tezisam pahadzicca nie moža.

«Heta ŭ nas šmat histaryčnaj litaratury? Try-piać aŭtaraŭ heta nadzvyčaj mała, ich pavinna być bolš, chaj jany buduć stajać na supraćlehłych pazicyjach, chaj ich abmiarkoŭvajuć, paraŭnoŭvajuć.

Nadzvyčaj šmat staronak biełaruskaj historyi dahetul nie vierbalizavana. – kaža piśmieńnica. – Voś jak rabili palaki i čechi, jany masava pačynali pisać histaryčnuju litaraturu, jakaja, zrazumieła, była nie roŭnaj pa jakaści, prajšła praź bieletryzacyju, adnak u vyniku jany majuć ceły šerah vysokamastackich tvoraŭ. Tamu jašče b čałaviek dziesiać piśmieńnikaŭ-»historykaŭ» nam by nie zaškodziła».

Jak spadarynia Rubleŭskaja abiraje svaich piersanažaŭ?

«Heta ałchimija, heta toje, uva što ja vieru, - kaža piśmieńnica. – Kali b mnie zamovili knihu pra jakuju-niebudź vybitnuju histaryčnuju postać, jakuju ja nie mahła b adčuć, piersanifikavacca ź joj, stvaryć jakasny mienavita mastacki tvor by ŭ mianie nie atrymałasia. Značnyja histaryčnyja postaci jojość u maich tvorach, ale jany najčaściej nie hałoŭnyja piersanažy».

Dalej razmova zachodzić pra aktualnaść knih, dla spadaryni Ludmiły aktualnyja temy, heta toje, što praciahvaje chvalavać – jak tema represij 20-ch i 30-ch hadoŭ, da jakoj jana jašče vierniecca ŭ budučyni.

«Zaraz pieračytvaješ aŭtaraŭ staražytnaj Hrecyi i Ryma, i razumieješ, što jany ciapier navat bolš aktualnyja, čym ciapierašnija najaktualniejšyja piśmieńniki, - kaža Rubleŭskaja. – Ja liču, što prahresu ŭ mastactvie niama. I sapraŭdy značnyja tvory stanoviacca aktualnymi pieryjadyčna. To bok jakasnyja knihi mohuć stać aktualnymi raptoŭna jašče raz – dla nastupnaha pakaleńnia».

Asobnaje pytańnie datyčycca cykła «Historyi pani», jaki ŭvajšoŭ u zbornik «Nočy na Plabanskich młynach».

«Hety cykł całkam aŭtabijahrafičny, - kaža spadarynia Ludmiła. – Tak, ja sapraŭdy kaliści była pryvidam parka Čaluskincaŭ, vaziła tranzistary ŭ Šaŭlaj, i ŭsie inšyja historyi – čystaja praŭda. Uvohule dla mianie zbornik «Nočy..» nadzvyčaj važny, bo niekatoryja z hetych tvoraŭ spačatku vychodzili pa-rasijsku, ci pa-ŭkrainsku, a ciapier vyjšli pa-biełarusku. Tut jość i aŭtabijahrafičnyja «Historyi..», i haradskija lehiendy, i hotyka».

Kamientary16

Ciapier čytajuć

Stała viadomaja asoba biełaruski, jakaja zahinuła ŭ Batumi. Razam ź joj u pierakulenym mikraaŭtobusie była dačka4

Stała viadomaja asoba biełaruski, jakaja zahinuła ŭ Batumi. Razam ź joj u pierakulenym mikraaŭtobusie była dačka

Usie naviny →
Usie naviny

Biełaruski komik Maksim Zajac ažaniŭsia ź viadomaj rasijskaj viadučaj. Na viasielli jany vyjšli pad «Zaviruchu»5

Litoŭski błohier paskardziŭsia, što «Naša Niva» niapravilna pierakazała jaho dyjałoh sa Sparyšam. Kamisija pa etycy stała na bok «NN»16

Punkt «Kuźnica» na polska-biełaruskaj miažy padklučyli da novaj chutkasnaj darohi6

Raskrytyja padrabiaznaści zabojstva va Ušačach novanarodžanaha dziciaci

Vynieśli prysud 54 abvinavačanym pa spravie machlarskich koł-centraŭ3

Lvoŭski: Łuhinoj było b dobra žyć paru stahodździaŭ tamu, kali było modna skardzicca na sialan8

Apple viarnuła status samaj darahoj kampanii śvietu1

Va Urocłavie zatrymali dvuch napadnikaŭ, što žorstka źbili ŭkrainskuju paru. Što za jany40

Prachadnyja bały ŭ miedycynskija ŭniviersitety ŭpieršyniu istotna ŭpali LIČBY3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Stała viadomaja asoba biełaruski, jakaja zahinuła ŭ Batumi. Razam ź joj u pierakulenym mikraaŭtobusie była dačka4

Stała viadomaja asoba biełaruski, jakaja zahinuła ŭ Batumi. Razam ź joj u pierakulenym mikraaŭtobusie była dačka

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić