Afiša

Kanfierencyja «Łohas i patas: humanitarnaja refleksija va ŭmovach vajny» projdzie ŭ Minsku 28—29 kastryčnika

Vajna jak idée fixe našaj sučasnaści: humanitaryi šukajuć alternatyvu vajennamu patasu i raspaŭsiudu militarysckaj rytoryki.

Humanitaryi ź Litvy, Ukrainy, Rasii i Biełarusi źbiarucca ŭ Minsku dziela asensavańnia aktualnaj sacyjalna-palityčnaj situacyi ŭ rehijonie i mahčymaściaŭ humanitarnaj refleksii va ŭmovach «vajennaha času».

28-29 kastryčnika ŭ Minsku adbudziecca kanfierencyja «Łohas i patas: humanitarnaja refleksija va ŭmovach vajny». Arhanizatarami padziei vystupili: Mižnarodnaja asacyjacyja humanitaryjaŭ, Jeŭrapiejski humanitarny ŭniviersitet (Vilnius), Latučy ŭniviersitet (Minsk), Centr miždyscyplinarnych humanitarnych daśledavańniaŭ (Minsk), Instytut «Palityčnaja śfiera» (Minsk-Vilnius). Vyklik, na jaki pavinna dać adkaz praca kanfierencyi, zadaje sacyjalna-palityčnaja situacyja va ŭschodnie-jeŭrapiejskim rehijonie. «Nieabvieščanaja vajna» va Ukrainie, jakaja razharnułasia jak u realnym, tak i ŭ virtualnym (miedyjnym) vymiareńniach, pryviała da nadzvyčajnaha nahniatańnia rytoryki vajny, schilnaści da kvaziracyjanalnych abhruntavańniaŭ i afiektaŭ ŭ duchu «a la guerre comme a la guerre». Usio čaściej — i palitykami, i humanitaryjami — abmiarkoŭvajucca mahčymyja scenaryi novaj vajny, akupacyi i h.d., i užo nie zrazumieła, ci zdolnyja my vyrvacca z hetaha zamknionaha koła «militarysckaj honki» na palach našaj śviadomaści.

Ci moža humanitarnaja vieda stać srodkam supraćstajańnia prapahandzie? Jakija kulturnyja ci mastackija praktyki mohuć być vykarystanyja dla dekanstrukcyi «ujaŭnaj vajny»? Nakolki sama humanitarnaja dumka zdolnaja zastavacca pa-za ramkami ideałahičnaha supraćstajańnia i farmavać dziejsnuju alternatyvu militarysckaj rytorycy i nahniatańniu patasu mahčymaj vajny?..

Pracoŭnyja movy kanfierencyi: biełaruskaja, ruskaja, ukrainskaja.

Z prahramaj kanfierencyi možna paznajomicca tut.

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Pajšli nach*j vy i vaš «Baćka», pi***asy!» Pjanyja pryhody zrabili armianina Jarvanda palitviaźniem. Ciapier jon zmahajecca z prablemami ŭ Polščy1

«Pajšli nach*j vy i vaš «Baćka», pi***asy!» Pjanyja pryhody zrabili armianina Jarvanda palitviaźniem. Ciapier jon zmahajecca z prablemami ŭ Polščy

Usie naviny →
Usie naviny

Z prajekta budaŭnictva minskaha mietro vykinuli jašče dźvie stancyi — «Kijeŭski skvier» i «Politechničnuju»14

Syn iranskaha šacha Reza Piechlevi zaklikaje da dalejšych pratestaŭ7

Najchaładniej hetaj nočču było na Babrujščynie1

Maładaja bulba pa nierealnaj canie: čym ździŭlaje Kamaroŭka ŭ studzieńskija marazy

U Maskvie pryziamliŭsia sanitarny samalot, na borcie jakoha moža znachodzicca Adam Kadyraŭ. Śledam sieŭ samalot Ramzana Kadyrava2

Biełaruska paluje na tradycyjnyja samatkanyja pościłki va ŭsioj krainie — pahladzicie, kolki ekspanataŭ jana ŭžo vykupiła ŭ babul FOTY4

«Nivodnaha zvanka ŭnutr». Jak vyhladaje internet u Iranie i jak kraina ŭžo tydzień žyvie bieź jaho padčas pratestaŭ4

Błer i Rubia — siarod udzielnikaŭ «Rady miru» dla Hazy

Sa staradaŭniaj Pałykavickaj krynicy zabaranili pić: jaje niekali hajučaja vada ciapier moža zabić9

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Pajšli nach*j vy i vaš «Baćka», pi***asy!» Pjanyja pryhody zrabili armianina Jarvanda palitviaźniem. Ciapier jon zmahajecca z prablemami ŭ Polščy1

«Pajšli nach*j vy i vaš «Baćka», pi***asy!» Pjanyja pryhody zrabili armianina Jarvanda palitviaźniem. Ciapier jon zmahajecca z prablemami ŭ Polščy

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić