«Kali słupok termomietra idzie ŭvierch, vam zdajecca, što suśviet vašych snoŭ nahadvaje film Devida Linča. Dyk ci ŭpłyvaje śpiakota na źmiest i častatu vašych snoŭ?» — piša Figaro.
Aŭtar artykuła padaje mierkavańni niekalkich śpiecyjalistaŭ. Kryścijan Rydel, aŭtar knihi «Kachańnie i seks u vašych snach», ličyć, što ni tempieratura pavietra, ni jakija inšyja źniešnija faktary nie ŭpłyvajuć na toje, što my bačym, kali śpim. A voś što sapraŭdy ŭpłyvaje na son, dyk heta styl žyćcia.
Kali čałaviek pozna kładziecca i ŭžyvaje ałkahol, sny mohuć utrymlivać svojeasablivyja pieraściarohi, ličyć Rydel.
Doktar Filip Baljo maje inšy pohlad. Na jaho dumku, ludziam zdajecca, što ich sny ŭ śpiakotnaje nadvorje bolš nasyčanyja z-za taho, što im lahčej zapomnić toje, što pryśniłasia.
«Mozh maje patrebu źnizić ŭłasnuju tempieraturu, kab zasnuć. Kali śpiakota nie dazvalaje hetaha zrabić, son robicca bolš niestabilnym i paryvistym, a načnyja abudžeńni zdarajucca čaściej», — cytuje jaho hazieta.
Vydańnie padkreślivaje, što mienavita ŭ momanty abudžeńnia možna vyrazna ŭspomnić toje, što pryśniŭ.
Kamientary