Ułada1919

Łukašenka: Ni ŭ adnoj dziaržavy niama takoha ŭzroŭniu adnosin z Maskvoj, jak u nas

Fota Nadziei Bužan

Biełaruś stała śviedkam novaha vitka stratehičnaha supiernictva tak zvanych vialikich dziaržaŭ, abo palusoŭ siły. Handlovyja vojny i sankcyjnaje supraćstajańnie nabirajuć usio bolšyja abaroty, pry hetym šmatlikija placoŭki, u tym liku AAN i ABSIE, stanoviacca miescam vyśviatleńnia adnosin, a nie vyrašeńnia prablem. Pra heta Alaksandr Łukašenka zajaviŭ na forumie «Minski dyjałoh», piša Tut.by.

— Nas nie moža nie chvalavać toj fakt, što hradus niedavieru i kanfrantacyi pamiž Rasijaj i Zachadam dasiahnuŭ miažy. Usiaho za niekalki chvilin Rasija i NATA, naprykład, mohuć prajści šlach ad nienaŭmysnaha łakalnaha kanfliktu da jadziernaj vajny, — zajaviŭ Łukašenka. Na dumku kiraŭnika krainy, u ideale śvietu treba viarnucca da kancepcyi jeŭrapiejskaj biaśpieki, zasnavanaj na supracoŭnictvie.

Da taho ž, u vialikich dziaržaŭ jość padstavy stavicca adzin da adnaho ź niedavieram. A Biełaruś za apošnija dva dziesiacihodździ apynułasia va ŭnikalnaj situacyi.

— Z adnaho boku, my — vajenna-palityčny sajuźnik Rasii i ŭdzielnik ADKB. Ni ŭ adnoj dziaržavy niama takoha ŭzroŭniu adnosin z Maskvoj, jak u nas, — zajaviŭ Łukašenka.

U toj ža čas, na dumku kiraŭnika krainy, Biełaruś zaklučyła mižnarodnyja dahavory ŭ halinie biaśpieki i mier davieru z usimi susiedziami, u tym liku ź dziaržavami-čalcami NATA.

— Heta — unikalny resurs u ciapierašniaj situacyi. I my ŭsie abaviazany im skarystacca. Kab my, jeŭrapiejcy, dakazali sami sabie i ŭsiamu śvietu, što architektura jeŭrapiejskaj biaśpieki moža być adnoŭlena. Što moža być inšaja madel stasunkaŭ Rasii i NATO, Kitaj i ZŠA i jaje prajekcyja na Jeŭropu. Nie takaja, jak apošnija piać hadoŭ, — skazaŭ Łukašenka.

Jak adznačyŭ kiraŭnik krainy, Biełaruś šmat u čym farmuje takuju ​​historyju pośpiechu ŭ pytańniach rehijanalnaj biaśpieki, «jak by kamuści heta nie padabałasia». I historyja pośpiechu Biełarusi jak nadziejnaha partniora, «jaki karystajecca davieram i Uschodu, i Zachadu», mahła b stać adkazam na pytańnie, ci možna zrabić Uschodniuju Jeŭropu transhraničnym pojasam stabilnaści i kanstruktyŭnaha ŭzajemadziejańnia.

Alaksandr Łukašenka taksama adznačyŭ, što Biełaruś užo vystupiła z prapanovaj pryniać šmatbakovuju palityčnuju dekłaracyju adkaznych krain ab nieraźmiaščeńni rakiet siaredniaj i mienšaj dalokaści ŭ Jeŭropie, i hatova ŭziacca za raspracoŭku tekstu hetaha dakumienta.

Kamientary19

Što viadoma pra siamju z Baranavičaŭ, u jakoj i mužu, i žoncy dali vielizarnyja terminy za «zdradu dziaržavie»11

Što viadoma pra siamju z Baranavičaŭ, u jakoj i mužu, i žoncy dali vielizarnyja terminy za «zdradu dziaržavie»

Usie naviny →
Usie naviny

Vydaviectva «Januškievič» atrymała prestyžnuju amierykanskuju premiju1

Chočacie źnizić abo padvysić svaju ahresiŭnaść na 30%? Voś prosty sposab7

Prezident Sierbii praročyć Ukrainie karejski scenaryj1

KDB aktyŭna viarbuje palitviaźniaŭ, vyzvalenych pa pamiłavańni — pravaabaroncy10

U Hviniei šympanze skrała dzicia i zabiła jaho. Heta vyklikała bunt1

Sotni luksavych aŭto stajać u čarzie na mytni pad Minskam7

«Biełavija» pradaje apošni kanadski samalot sa svajho avijaparku3

«Hetaja kraina prachodzić praź piekła». Tramp sustreŭsia ź Zialenskim i pachvaliŭsia dobrymi adnosinami z Pucinym6

Žančynu, jakaja zmahałasia z «piedafilskim łobi», adpravili na prymusovaje lačeńnie ŭ psichbalnicu7

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Što viadoma pra siamju z Baranavičaŭ, u jakoj i mužu, i žoncy dali vielizarnyja terminy za «zdradu dziaržavie»11

Što viadoma pra siamju z Baranavičaŭ, u jakoj i mužu, i žoncy dali vielizarnyja terminy za «zdradu dziaržavie»

Hałoŭnaje
Usie naviny →